Aurelijanove zidine: razlika između inačica
Redak 8: | Redak 8: | ||
Opseg zidina je bio 19 km, a povrđina opasanog područja 13.7 km². Zidovi su građeni od betona, sa aličjem od cigle, debeli 3.5 metara, te 8 metara visoki. Svakih 29.6 metara (100 rimskih stopa) je bila izgrađena po jedna kvadratna kula. |
Opseg zidina je bio 19 km, a povrđina opasanog područja 13.7 km². Zidovi su građeni od betona, sa aličjem od cigle, debeli 3.5 metara, te 8 metara visoki. Svakih 29.6 metara (100 rimskih stopa) je bila izgrađena po jedna kvadratna kula. |
||
Remodeliranje u 5. stoljeću je udvostručilo visinu zidova na 16 metara. Do [[500.]] godine, zidine su imale 383 kula, 7020 [[grudobran]]a, 18 glavnih vrata, 5 pomoćnih vrata, 116 [[javni WC|javnih WC-a]] i 2066 velikih vanjskih |
Remodeliranje u 5. stoljeću je udvostručilo visinu zidova na 16 metara. Do [[500.]] godine, zidine su imale 383 [[kula]], 7020 [[grudobran]]a, 18 glavnih vrata, 5 pomoćnih vrata, 116 [[javni WC|javnih WC-a]] i 2066 velikih vanjskih [[prozor]]a.<ref name="claridge">Claridge, Amanda (1998). ''Rome: An Oxford Archaeological Guide'', First, Oxford, UK: Oxford University Press, 1998, pp. 59, 332-335. ISBN 0-19-288003-9</ref> |
||
{{Mrva-građ}} |
{{Mrva-građ}} |
Inačica od 17. studenoga 2009. u 00:15
Aurelijeve zidine (talijanski: Mura aureliane) je naziv za rimske gradske zidine izgrađene između 271. i 275., za vrijeme vladavine riskih careva Aurelijana i Proba.
Zidovi su okruživali svih 7 brežuljaka, Campus Martius, te distrikt Trastevere na desnoj obali Tibera. Riječne obale unutar samog grada po svemu sudeći nisu bile utvrđene.
Izgradnja
Opseg zidina je bio 19 km, a povrđina opasanog područja 13.7 km². Zidovi su građeni od betona, sa aličjem od cigle, debeli 3.5 metara, te 8 metara visoki. Svakih 29.6 metara (100 rimskih stopa) je bila izgrađena po jedna kvadratna kula.
Remodeliranje u 5. stoljeću je udvostručilo visinu zidova na 16 metara. Do 500. godine, zidine su imale 383 kula, 7020 grudobrana, 18 glavnih vrata, 5 pomoćnih vrata, 116 javnih WC-a i 2066 velikih vanjskih prozora.[1]
- ↑ Claridge, Amanda (1998). Rome: An Oxford Archaeological Guide, First, Oxford, UK: Oxford University Press, 1998, pp. 59, 332-335. ISBN 0-19-288003-9