CD: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ps:ټيكلى |
Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Compact disc.jpg|300px|right]] |
|||
'''Kompaktni disk''', ili češće samo kraće '''CD''' (od engl. ''Compact disk'') je [[optički zapis]] razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno korišten samo kao medij za [[glazba|glazbu]]. Kasnije se medij razvio za spremanje podataka na [[računalo|računalu]], tako da je danas standardni [[Dijelovi računala|dio računala]]. Pojavom [[DVD|DVD-a]] [[1996]]. dobili smo novi standard koji na mediju iste veličine (120 mm) čuva sadržaj 6 ili više CD-ova. |
|||
== Povijest == |
|||
CD kao proizvod razvili su zajedno [[Philips]] i [[Sony]], Philips je osmislio proizvodni proces (idejno baziran na [[Laserdisc|Laserdisc-u]], koji se nije proslavio s medijima promjera 18-30 cm), a Sony je usavršio korekciju grešaka pri čitanju CD medija, čime je proizvod bio spreman za tržište. Masovna proizvodnja je krenula 1982. |
|||
1979 [[Philips]] i [[Sony]] udružili su snage svojih inženjera čija je misija bila da dizajniraju novi digitalni audio disk. Istaknuti članovi tima bili su Kees Immink i Toshitada Doi. Nakon godine dana pokusa i diskusije, izradili su tzv. “Crvenu knjigu” - audio standard kompaktnog diska. Philips je doprinio procesu proizvodnje i [[EFM]] (Eight – to – Fourteen Modulation). Taj način modulacije omogućio je dugo korištenje i otpornost na površinska oštećenja, Sonyjev doprinos bila je [[CIRC]] (Cross-Interleaved Reed-Solomon Coding)– metoda popravljanja greški. Više o povijesti CD-a može se vidjeti iz dokumentarca “The Compact Disc Story” - ispričanog od strane bivšeg pripadnika tima. Dokumentarac daje informacije o odlukama o mnogim tehničkim detaljima, kao što su: frekvencija uzimanja uzoraka, vrijeme sviranja, čak i promjer diska. Philipsa je dao izjavu da je CD “proizvod velike grupe ljudi koja je radila kao tim”. |
|||
CD je u početku bio zamišljenm kao zamjena za gramafonsku ploču, a ne kao medij za spremanje podataka, što je postao tek kasnije, 1985. standardom “Žuta knjiga” kojeg su donjeli Sony i Philips. U lipnju, 1985, predstavljen je CD-ROM (read-only memory) a 1990 CD-R (za snimanje), razvijen također od strane tvrtki [[Sony]] i [[Philips]]. |
|||
== Fizička svojstva == |
|||
Zapisivanje podataka na CD-u počinje u sredini diska i nastavlja se prema rubu što omogućava prilagodbu za razne veličine. CD-i su dostupni u dvije standardne veličine: najrašireniji su 120mm promjera, kapaciteta 74 minute i 650 MB podataka i 80 minutni za 700 MB podataka. Dostupni su i 80 mm tzv. MiniCD-i kapaciteta 21 minute i 184 MB (još zove i CD3 – medij je oko 3'' poprijeko) |
|||
CD je napravljen iz 1.2mm debela diska čiste poli-karbonske plastike. Tanak sloj super čistog aluminija (ili rijeđe zlata – kod potrebe za dužim vjekom trajanja) je nanesen na površinu da bude reflektivna. Površina je zaštićena tankim slojem laka. Na lak se može i pisati. Podaci na mediju pohranjeni su kao niz mikro-udubina - oko 100[[nm]] duboke i 500nm široke, a duge oko 850nm do 3.5 [[μm]]. CD se čita uz pomoć 780 nm lasera fokusiranog kroz dno polikarbonskog sloja. Razlika između udubina i tzv. ”dolina” (ravni dio, eng. “land”) dovodi do promjene između faze svjetla reflektiranog u slučaju udubine i svjetla reflektiranog u slučaju “doline”. Podatke je moguće pročitati mjerenjem intenziteta reflektiranog svijetla [[fotodiodom]]. Same udubine i izbočine ne predstavljaju jedinice i nule, već prijelaz iz udubine u “dolinu”, ili iz doline u “udubinu” simbolizira jedinicu, a ukoliko nema prijelaza (odnosno nema promjene), to se čita kao nula. Ovakav zapis invertiran [[EFM]]-om i [[CIRC]]-om daje pravi oblik audio podatka pohranjenog na disk. Udubljenja su bliža reflektivnoj strani tako da izobličenja i prašina na čistoj strani mogu biti zanemarena, no disk zbog toga trpi više štete u slučaju oštećenja na reflektivnoj strani. |
|||
== Vrste medija == |
|||
* CD-DA |
|||
* CD-ROM (Compact Disk Read Only Memory) CD-ROM koristimo za čitanje podataka (podaci se snimaju u tvornici) |
|||
* CD-ROM/XA - CD-Rom sa povećanom arhitekturom (Extra Architecture) |
|||
* CD-I - interaktivni kompaktni disk |
|||
* CD-R (''Compact Disk Recordable'', "Kompaktni disk za snimanje") CD-R koristimo za čitanje i pisanje podataka (svaki korisnik koji ima CD-R uređaj i odgovarajući medij može i zapisati podatke na njega - jednokratno). CD-R, CD-i s mogućnošću zapisa su CD-i izrađeni sa “praznom” podatkovnom spiralom. Na medij se nanosi fotoosjetljiva boja. Laseru za zapisivanje mijenja boju na djelovima sloja što omogućuje laseru za čitanje da “vidi” iste kao da su udubine. CD-R-ovi slijede standard “Narančaste knjige”. |
|||
* CD-RW (''Compact Disk ReWritable'', "Ponovno ispisivi kompaktni disk") CD-RW koristimo za čitanje i pisanje podataka - višekratno. CD-RW je CD s mogućnošću ponovnog zapisa, koristi metalik sloj(?) umjesto boje. Laser za zapisivanje je u opom slučaju korišten da ga zagrije i promjeni kemijska svojstva i tako promjeni reflektivnost. CD-RW diskovi ipak nemaju toliko razliku između reflektivnosti dijelova koji predstavljaju udubine i “doline”, tako da ih mnogi CD audio svirači ne mogu svirati, iako većina DVD svirača može. |
|||
== Standardi == |
|||
Organizacija koja proglašava i usaglašava standarde za optički zapis je Optical Storage Technology Association (OSTA). |
|||
Standardi zapisa |
|||
* [[ISO 9660]] |
|||
* [[HFS]] - Hierarchical File System |
|||
* Joliet File System |
|||
* UDF - Universal Disk Format |
|||
* VCD - Video CD Format |
|||
* CD+G - Compact Disc + Graphics |
|||
* CD TEXT Format |
|||
== Pogledaj također == |
|||
[[Usporedba optičkih medija za pohranu podataka]] - Usporedba CDa, [[DVD]]a, [[HD-DVD]]a i [[Blu-ray Disc]]a |
|||
{{optički mediji}} |
|||
[[Kategorija:Optički mediji]][[Kategorija:Kratice]] |
|||
[[Kategorija:Nosači zvuka]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[af:Laserskyf]] |
|||
[[als:Compact Disc]] |
|||
[[an:Disco compacto]] |
|||
[[ar:قرص مضغوط]] |
|||
[[az:CD]] |
|||
[[bar:Compact Disc]] |
|||
[[bat-smg:Kuompaktėnis dėsks]] |
|||
[[bg:Компактдиск]] |
|||
[[bn:কমপ্যাক্ট ডিস্ক]] |
|||
[[bs:Compact Disc]] |
|||
[[ca:Disc compacte]] |
|||
[[cs:Kompaktní disk]] |
|||
[[cy:Crynoddisg]] |
|||
[[da:Cd]] |
|||
[[de:Compact Disc]] |
|||
[[el:CD]] |
|||
[[en:Compact Disc]] |
|||
[[eo:Kompakta disko]] |
|||
[[es:Disco compacto]] |
|||
[[et:CD (andmekandja)]] |
|||
[[eu:Disko konpaktu]] |
|||
[[fa:لوح فشرده]] |
|||
[[fi:CD-levy]] |
|||
[[fr:Disque compact]] |
|||
[[fy:Kompaktskiif]] |
|||
[[ga:Dlúthdhiosca]] |
|||
[[gl:Disco compacto]] |
|||
[[he:תקליטור]] |
|||
[[hi:सधन चक]] |
|||
[[hu:CD]] |
|||
[[id:Cakram Digital]] |
|||
[[io:CD]] |
|||
[[is:Geisladiskur]] |
|||
[[it:Compact disc]] |
|||
[[ja:コンパクトディスク]] |
|||
[[ka:კომპაქტ-დისკი]] |
|||
[[kk:Ықшам дискі]] |
|||
[[km:ស៊ីឌី]] |
|||
[[ko:콤팩트 디스크]] |
|||
[[la:Discus compactus]] |
|||
[[lmo:CD]] |
|||
[[lt:Kompaktinė plokštelė]] |
|||
[[lv:Kompaktdisks]] |
|||
[[mk:Компакт диск]] |
|||
[[ml:കോംപാക്റ്റ് ഡിസ്ക്]] |
|||
[[ms:Cakera padat]] |
|||
[[nah:Yahualtōntli]] |
|||
[[nl:Compact disc]] |
|||
[[nn:Kompaktplate]] |
|||
[[no:CD]] |
|||
[[pam:Compact Disc]] |
|||
[[pl:Płyta kompaktowa]] |
|||
[[ps:ټيكلى]] |
|||
[[pt:Compact Disc]] |
|||
[[qu:Ñit'isqa phiruru]] |
|||
[[ro:Compact-disc]] |
|||
[[ru:Компакт-диск]] |
|||
[[scn:Compact Disc]] |
|||
[[sh:CD]] |
|||
[[si:සංයුක්ත තැටිය]] |
|||
[[simple:Compact Disc]] |
|||
[[sk:Kompaktný disk]] |
|||
[[sl:Zgoščenka]] |
|||
[[so:CD]] |
|||
[[sq:Compact Disc]] |
|||
[[sr:Компакт диск]] |
|||
[[sv:CD]] |
|||
[[te:కంపాక్ట్ డిస్క్]] |
|||
[[th:แผ่นซีดี]] |
|||
[[tl:CD]] |
|||
[[tr:Yoğun Disk]] |
|||
[[uk:Компакт-диск]] |
|||
[[ur:مکتنز قرص]] |
|||
[[vec:CD]] |
|||
[[vi:Đĩa CD]] |
|||
[[yi:סידי]] |
|||
[[zh:CD]] |
|||
[[zh-min-nan:CD]] |
|||