Pravo: razlika između inačica
m robot Dodaje: cv, is, lb, os, ps, si, zea, zh-min-nan Mijenja: bat-smg |
m robot Dodaje: tt:Хокук |
||
Redak 198: | Redak 198: | ||
[[tl:Batas]] |
[[tl:Batas]] |
||
[[tr:Hukuk]] |
[[tr:Hukuk]] |
||
[[tt:Хокук]] |
|||
[[uk:Право]] |
[[uk:Право]] |
||
[[vec:Lexe e derito]] |
[[vec:Lexe e derito]] |
Inačica od 16. svibnja 2010. u 16:09
Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu). Njima su uređeni životni odnosi među ljudima, ali i odnosi ljudi prema društvenoj zajednici u kojoj žive i čijim pravilima se podvrgavaju.
Pravo u subjektivnom smislu, su prava i obveze koje pojedincu (subjektu prava) daju i nameću propisi objektivnog prava.
Pravna znanost
Pravna znanost je društvena znanost kojoj su glavni objekti proučavanja država i pravo. Pravna znanost izgradila je sustav koji obuhvaća niz posebnih pravnih znanosti.
Sustav pravne znanosti može se podijeliti u tri osnovne grupe:
- grupa općeteorijskih pravnih znanosti - u njoj se izučavaju elementi koji su zajedničim svim državama i svim pravnim sustavima, bez obzira nna povijesno razdoblje, geografski položaj i sl.
- grupa povijesnopravnih znanosti - proučava razvoj prava kroz povijest
- grupa pozitivnopravnih znanosti - izučava konkretne pravne sustave koji postoje u sadašnjosti (pozitivnopravni sustavi)
Pravni sustavi
Sustav prava je skup pravnih normi što postoje u nekoj državi. Naziva se još i pozitivnopravni sustav. Pravni sustav je uređena (sistematizirana) cijelina svih pravnih pravila. Elementi pravnog sustava su sljedeći:
- pravni sustav kao cijelina
- pravna grupa
- pravna grana
- pravni instituti (pravne ustanove)
- pravno pravilo (pravna norma)
Grane prava
- Ustavno pravo je grana prava koja proučava temelje na kojima počiva država, te slobode prava i dužnosti čovjeka i građanina.
- Upravno pravo je grana prava koja proučava djelovanje tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Upravno postupovno pravo
- Financijsko pravo - uređuje osnove javnih prihoda i rashoda, poreza i proračuna.
- Građansko pravo - uređuje građanskopravne odnose.
- Obiteljsko pravo - uređuje obiteljskopravne odnose.
- Trgovačko pravo
- Pravo društava
- Kazneno pravo - ukoliko se radi o povredama zakona koji se spominju u Kaznenom zakonu, radi se o kaznenom pravu.
- Radno pravo je skup pravnih pravila kojim se uređuje sklapanje i prestanak radnih odnosa, prava i obveze subjekata u radnom odnosu, te ostala važna pitanja i modaliteti u radnom odnosu i u vezi s njim.
- Pomorsko pravo, Zračno pravo, Prometno pravo
- Međunarodno pravo - uređuje odnose između subjekata međunarodnog prava: država, međunarodnih organizacija i pojedninaca (iako ne priznaju svi teoretičari pojedinca za subjekta ovog pravnog poretka)
- Međunarodno privatno pravo - sadrži pravila i načela za rješavanje privatnopravnih situacija s međunarodnim obilježjima
- Građansko postupovno pravo - uređuje postupanje sudova i drugih tijela, te prava i obveze stranaka.
- Kazneno postupovno pravo
- Međunarodno građansko postupovno pravo
- Stečajno pravo
- Ovršno pravo
Crkvena prava i religijska prava
Izvori prava
U kontinentalnom pravnom krugu (romansko-germanski pravni krug) izvori prava su sljedeći:
- ustav
- zakoni
- podzakonski propisi
- pravni običaji
- načela prava
Nisu izvori prava, ali mogu služiti kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje prava:
- sudske odluke
- pravna doktrina.
Anglosaksonski pravni sustav (common law) naziva se još i precedentnim pravnim sustavom, budući da su sudske odluke (presedani) izvor prava.
U međunarodnom pravu izvori prava su:
- međunarodni ugovori, odnosno međunarodne konvencije bilo opće ili posebne, koja ustanovljuju pravila, izrijekom priznata od država u sporu;
- međunarodni običaji kao dokaz opće prakse, prihvaćene kao pravo
- opća načela prava priznata od civiliziranih naroda
- kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila - sudske rješidbe te učenja pravnih stručnjaka različitih naroda
Kodifikacija zakona
Postoje nepisani zakoni, ali takvi su previše arbitrarni, pa svaka država na svijetu posjeduje zakonodavno tijelo čija je glavna funkcija donošenje zakona. U Hrvatskoj se to tijelo zove Hrvatski sabor, a prema engleskoj riječi, takva tijela drugih državama zovemo parlamentom.
Pravo kao akademska disciplina ili kao zvanje
Provođenjem zakona se bavi sudska vlast, a ukoliko se netko želi time baviti, potrebno je završiti odgovarajuću visoku školu (u Hrvatskoj Pravni fakultet), te položiti pravosudni ispit. Pored sudske vlasti, zakone provode i tijela državne uprave koja se tijela uređuju propisima o sustavu državne uprave. Tijela državne uprave organizirana su u županijama i Gradu Zagrebu. Njihovo osnovno djelovanje je donošenje prvostupanjskih rješenja u području gospodarstva, ugostiteljstva, turizma, trgovine, rudarstva, poljoprivrede, obrtništva, građenja, socijalne skrbi i drugo.
Vanjske poveznice
- Hrvatski sabor
- Ministarstvo pravosuđa
- Vrhovni sud Republike Hrvatske
- Ustavni sud Republike Hrvatske
- Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
- Upravni sud Republike Hrvatske
- Međunarodni sud pravde u Haagu
- Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju
- Narodne novine