Limes (matematika): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 12: | Redak 12: | ||
* <math> |\lim_n a_n|=\lim_n |a_n| </math> |
* <math> |\lim_n a_n|=\lim_n |a_n| </math> |
||
== Limes funkcija == |
== Limes funkcija == |
||
Neka je <math>\emptyset \neq I \subseteq \mathbb{R} </math>, <math> c\in \langle a,b \rangle </math>,<math>\langle a,b \rangle \setminus \{c\} \subseteq I </math> i <math> f: I \rightarrow \mathbb{R} </math> fukncija. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u točki c ili da f konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi <math> ((a_n) \subseteq \langle a,b \rangle \setminus \{c\}, \lim_n a_n =c \Rightarrow \lim_n f(a_n)=L </math> što pišemo <math> \lim_{x \rightarrow c} f(x)=L </math>. To možemo izreči na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c,a nije |
Neka je <math>\emptyset \neq I \subseteq \mathbb{R} </math>, <math> c\in \langle a,b \rangle </math>,<math>\langle a,b \rangle \setminus \{c\} \subseteq I </math> i <math> f: I \rightarrow \mathbb{R} </math> fukncija. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u točki c ili da f konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi <math> ((a_n) \subseteq \langle a,b \rangle \setminus \{c\}, \lim_n a_n =c \Rightarrow \lim_n f(a_n)=L </math> što pišemo <math> \lim_{x \rightarrow c} f(x)=L </math>. To možemo izreči na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c,a nije baš c(jer mi ne znamo jer c u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema L. <br> |
||
Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalnetna definiciji preko niza. Pa neka je <math>f:I \rightarrow \mathbb{R}, I \subseteq \mathbb{R} </math>. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u <math>c\in I </math> ako vrijedi |
Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalnetna definiciji preko niza. Pa neka je <math>f:I \rightarrow \mathbb{R}, I \subseteq \mathbb{R} </math>. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u <math>c\in I </math> ako vrijedi |
||
<math> (\forall \epsilon > 0) (\exists \delta > 0) (x\in I , 0<|x-c|<\delta \Rightarrow |f(x)-L|<\epsilon) </math> |
<math> (\forall \epsilon > 0) (\exists \delta > 0) (x\in I , 0<|x-c|<\delta \Rightarrow |f(x)-L|<\epsilon) </math> |
Inačica od 11. rujna 2010. u 02:31
Limes je jedan od osnovnih pojmova u matematičkoj analizi.
Limes niza
Neka je niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz konvergira broju L( realnan ili kompleksnan broj) ako vrijedi . Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleskne nizove jer vrijedi da kompeksan niz možemo pisati kao , gdje su i realni nizovi. Ako niz konvergira k , onda vrijedi da je i isto za niz (što je lagano za pokazati).
Ako niz realnih brojeva nije konvergiran kažemo da je divergiran.
Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove takve da i vrijedi:
Limes funkcija
Neka je , , i fukncija. Kažemo da f ima limes u točki c ili da f konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi što pišemo . To možemo izreči na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c,a nije baš c(jer mi ne znamo jer c u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema L.
Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalnetna definiciji preko niza. Pa neka je . Kažemo da f ima limes u ako vrijedi