Opća deklaracija o ljudskim pravima: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Eleanor Roosevelt and Human Rights Declaration.jpg|mini|250px|Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)]]
[[Datoteka:Eleanor Roosevelt and Human Rights Declaration.jpg|mini|250px|Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)]]


'''Opća deklaracija o pravima čovjeka''' (u nekim hrvatskim prijevodima naziva se '''Opća deklaracija o ljudskim pravima''' ili '''Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima'''; do danas ne ostoji službeni hrvatski prijevod!) je prvi sveobuhvatni instrument zaštite [[Ljudska prava|ljudskih prava]], proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Proglasila ju je je na Opća skupština [[UN]] [[1948]]. godine.
'''Opća deklaracija o pravima čovjeka''' (u nekim hrvatskim prijevodima naziva se '''Opća deklaracija o ljudskim pravima''' ili '''Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima'''; do danas ne postoji službeni hrvatski prijevod!) je prvi sveobuhvatni instrument zaštite [[Ljudska prava|ljudskih prava]], proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Proglasila ju je je na Opća skupština [[UN]] [[1948]]. godine.


Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajednočko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelji UN]], tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni insturment koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« ''(Buergenthal, str. 31)''
Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajednočko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelji UN]], tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni insturment koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« ''(Buergenthal, str. 31)''


Članak 1. svečano proglašava:<br />
Članak 1. svečano proglašava:<br />
''»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«''<br />
''»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«''<br />
S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:<br />
S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:<br />
''»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«''
''»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«''

Inačica od 25. listopada 2010. u 17:08

Eleanor Roosevelt & Opća deklaracija o pravima čovjeka (1949)

Opća deklaracija o pravima čovjeka (u nekim hrvatskim prijevodima naziva se Opća deklaracija o ljudskim pravima ili Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; do danas ne postoji službeni hrvatski prijevod!) je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajednočko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni insturment koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:
»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

Literatura

  • Thomas Buergenthal: Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, Zagreb: Hrvatski helsinški odbor i Constitutional and Legislative Policy Institute Budapest, 1997.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Opća deklaracija o ljudskim pravima koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.