Kod: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{otheruses}} |
{{otheruses}} |
||
'''Kod''' je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije [[komuniciraju|komuniciraju]]. Svaki kod da bi bio kodom mora imati [[popis|popis]] svih znakova, [[propis|propis]] po kojima st ti znakovi slažu i [[opis|opis]] tih znakova. |
|||
'''Kod''' je vrsta šifre kod koje se [[riječ|riječi]], [[rečenica|rečenice]], dijelovi riječi i rečenica, [[slovo|slova]] i [[broj|brojevi]] otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku [[rječnik|rječnika]]. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta. |
'''Kod''' je vrsta šifre kod koje se [[riječ|riječi]], [[rečenica|rečenice]], dijelovi riječi i rečenica, [[slovo|slova]] i [[broj|brojevi]] otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku [[rječnik|rječnika]]. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta. |
||
Inačica od 4. srpnja 2006. u 11:10
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije komuniciraju. Svaki kod da bi bio kodom mora imati popis svih znakova, propis po kojima st ti znakovi slažu i opis tih znakova. Kod je vrsta šifre kod koje se riječi, rečenice, dijelovi riječi i rečenica, slova i brojevi otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku rječnika. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta.
Kodovi su nastali u srednjem vijeku. U povijesti se pominju kodovi još iz XIII. i XIV. stoljeća koji su primjenjivani u nekim talijanskim državicama. I Dubrovačka Republika je imala neke slične šifre.
Znanost koja se bavi proučavanjem i otkrivanjem kodova i šifri zove se kriptografija.
Najpoznatiji kodovi su Marconi-kod, Morseov kod, Q-kod i Z-kod, a jedan od najkompliciranijih kodova koji je ikad bio korišten je njemački tajni kod Enigma iz II. SR, čije otkrivanje i rješavanje je u mnogome promijenilo tok rata i ubrzalo njegov kraj.