Znanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m +vidi
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
* činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta,
* činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta,
* ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije,
* ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije,
* svjesnost ili familijarnost stećena iskustvom neke činjenice ili situacije.
* svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije.


[[Filozofija|Filozofske]] debate općenito započinju [[Platon]]ovom formulacijom znanja kao "opravdanog istinskog vjerovanja". Ne postoji, međutim, općeprihvaćena definicija znanja, niti se neka nazire, i ostaju mnogobrojne natječuće teorije.
[[Filozofija|Filozofske]] debate općenito započinju [[Platon]]ovom formulacijom znanja kao "opravdanog istinskog vjerovanja". Ne postoji, međutim, općeprihvaćena definicija znanja, niti se neka nazire, i ostaju mnogobrojne natječuće teorije.

Inačica od 15. studenoga 2010. u 22:01

Personifikacija znanja (grč. Επιστημη, Episteme) u knjižnici Celsus u Efezu, Turska.

Znanje je definirano na razne načine kao:

  • činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta,
  • ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije,
  • svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije.

Filozofske debate općenito započinju Platonovom formulacijom znanja kao "opravdanog istinskog vjerovanja". Ne postoji, međutim, općeprihvaćena definicija znanja, niti se neka nazire, i ostaju mnogobrojne natječuće teorije.

Stjecanje znanja involivira složene kognitivne procese: percepciju, učenje, komunikaciju, asocijaciju i zaključivanje.

Termin znanje se također koristi za označavanje pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost korištenja za specifičnu svrhu.

Vidi