Maribor: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m r2.7.1) (robot Dodaje: vi:Maribor |
||
Redak 75: | Redak 75: | ||
[[uk:Марибор]] |
[[uk:Марибор]] |
||
[[vec:Maribor]] |
[[vec:Maribor]] |
||
[[vi:Maribor]] |
|||
[[vo:Maribor]] |
[[vo:Maribor]] |
||
[[war:Maribor]] |
[[war:Maribor]] |
Inačica od 15. travnja 2011. u 03:52
Grb | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Regija | Podravska |
Stanovništvo | 115,693 (221.565 u širem području) |
Površina | 147.5 km² |
Gustoća stanovništva | 1052/km² |
Visina | 269,5 m |
Koordinate | 46°33′N 15°39′E |
Poštanski broj | 2000 |
Pozivni broj | +386(0)2 |
Registarska oznaka | MB |
Gradonačelnik | Franc Kangler |
Službena stranica | www.maribor.si |
Karta | |
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji s otprilike 114.353 stanovnika, drugi po veličini u državi. Leži na izlazu Drave iz Alpa, na dodiru sjevernog Dravskog polja, zapadnih Slovenskih gorica i istočnog Pohorja. Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1975.), institutom za vinarstvo, voćarstvo; regionalni muzej, Muzej Narodnog Oslobođenja, državni arhiv. Maribor se ubraja među industrijski najrazvijenije gradove bivše SFRJ. Osnova su mariborske industrije, hidroelektrane na Dravi. Vodeće mjesto u industriji zauzima metalna, zatim tekstilna, prehrambena i drvna. Maribor je važno prometno središte na međunarodnoj željezničkoj pruzi i cesti koja iz Austrije dolazi u slovensko područje. Ima i aerodrom.
Povijest
Na području Maribora otkriveni su tragovi ljudskih naselja od paleolitika i ostaci rimskih naselja. Srednjovjekovni Maribor razvio se iz agrarnog naselja na Dravi u upravno središte zemaljskih knezova, kojima je Maribor stalno središte sve do kraja 12. stoljeća. Maribor je od 1147 - 1192. došao u posjed štajerskih grofova Traungau iz Steyra (bivši Styraburg), a zatim austrijskih Babenbergovaca (Babenberg) od 1192. pa do svog izumiranja 1246. Maribor je bio austro-ugarska utvrda, a nakon raspada te monarhije, u sastavu je Države Srba, Hrvata i Slovenaca - poslije Kraljevine Jugoslavije. Za njemačke okupacije 1941.-1945. odbjeglo je 10 000 ljudi, a grad je obnovljen.