Međuzvjezdana tvar: razlika između inačica
m r2.6.5) (robot Dodaje: ar, ca, cs, da, de, en, es, eu, fi, fr, he, hi, hu, id, it, ja, ko, lb, lt, ml, nl, no, pl, pt, ru, simple, sk, sl, su, sv, ta, th, tr, ur, zh |
m r2.7.1) (robot Mijenja: hi:अंतरतारकीय माध्यम |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
[[fr:Milieu interstellaire]] |
[[fr:Milieu interstellaire]] |
||
[[he:תווך בין-כוכבי]] |
[[he:תווך בין-כוכבי]] |
||
[[hi: |
[[hi:अंतरतारकीय माध्यम]] |
||
[[hu:Csillagközi anyag]] |
[[hu:Csillagközi anyag]] |
||
[[id:Medium antarbintang]] |
[[id:Medium antarbintang]] |
||
Inačica od 25. svibnja 2011. u 06:59
Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium) označuje tvar u međuzvjezdanom prostoru koja se nalazi između zvijezda unutar jedne galaktike. U međuzvjezdani medij se pored međuzvjezdane tvari ubraja elektromagnetsko zračenje i galaktičko magnetsko polje.
Međuzvjezdana tvar nastaje iz neutralna i ionizirana plina u atomskom i molekulnom obliku, prašine i kozmičkih zraka. Igra bitnu ulogu u astrofizici, budući da zvijezde nastaju iz međuzvjezdane tvari koju zvjezdani vjetar i supernove raznose u međuzvjezdani prostor. Prouzročuje takozvanu absorpciju i bojanje zvjezdanog svjetla. Međuzvjezdana tvar ispunja međuzvjezdani prostor i polako se širi u međugalaktički prostor. Energija koja zauzima isti prostor u obliku elektromagnetskog zračenja je međuzvjezdano radijacijsko polje.
Tvar između galaktika ne pripada međuzvjezdanoj tvari i analogna je međugalaktičkom mediju odnosno plinu ili kraće IGM-u. Odgovara tvari u neposrednom okolišu neke zvijezde međuplanetne tvari.