Lisp: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Lisp je |
'''Lisp''' je obitelj [[računalo|računalnih]] [[računalno programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] s dugom povijesti i istaknutom [[sintaksa|sintaksom]] zasnovanoj na zagradama. |
||
Ime dolazi od engleskog izraza ''list processing''. [[Viši programski jezik|Viši]] je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju [[podatak|podatcima]] koji su u obliku popisa ([[Lista (računarstvo)|lista]]) i [[rekurzija|rekurzivnim]] postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]<ref>[http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=430 Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M] INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons [http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=398 Autorska prava]), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.<ref name="Ahyco">[http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Povijest_informatike/prog-5-gen.htm E-učenje AHyCo.ffri.hr!] (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> |
|||
== Povijest == |
|||
| ⚫ | Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u |
||
Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] te [[Logo (programski jezik)|Logo]], kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.<ref name="Ahyco"/> |
|||
| ⚫ | Lisp je izvorno stvoren kao praktična [[matematička notacija]] za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računalstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]]. |
||
| ⚫ | Naziv ''Lisp'' vuče |
||
| ⚫ | Naziv ''Lisp'' vuče podrijetlo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]]ov [[izvorni kod]] čine popisi. Kao posljedica toga, programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao [[Podatkovna struktura|strukturom podataka]] (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopuštaju stvarati nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp. |
||
| ⚫ | Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih |
||
| ⚫ | Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih popisa. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao popis sa imenom [[funkcija|funkcije]] ili [[operator]]a na početku, nakon kojih slijede [[argument]]i - primjerice funkciju ''f'' koja prima tri argumenta može se pozvati rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Programski jezici]] |
[[Kategorija:Programski jezici]] |
||
Inačica od 14. rujna 2011. u 15:50
Lisp je obitelj računalnih programskih jezika s dugom povijesti i istaknutom sintaksom zasnovanoj na zagradama. Ime dolazi od engleskog izraza list processing. Viši je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju podatcima koji su u obliku popisa (lista) i rekurzivnim postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa umjetne inteligencije[1] kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.[2]
Povijest
Izvorno specificiran 1958., Lisp je drugi najstariji viši programski jezik koji se i danas naširoko rabi; samo je Fortran stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je dijalekata postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene Common Lisp i Scheme te Logo, kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.[2]
Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na Churchovom lambda računu. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području umjetne inteligencije. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računalstvo, uključujući stablastih podatkovnih struktura, automatskog upravljanja memorijom, dinamičkog tipiziranja, objektno-orijentiranog programiranja i samoprevođenja.
Naziv Lisp vuče podrijetlo od engl. List Processing. Vezane liste su jedna od Lispovih glavnih struktura podataka, a i sam Lispov izvorni kod čine popisi. Kao posljedica toga, programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka (v. meta programiranje), što dovodi do sustava makroa koji programerima dopuštaju stvarati nove sintakse pa čak i "programske jezike specifične domene" ugrađene u Lisp.
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko S-izraza, ili zagrađenih popisa. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao popis sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti - primjerice funkciju f koja prima tri argumenta može se pozvati rabeći (f x y z).
Izvori
- ↑ Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons Autorska prava), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011.
- ↑ a b E-učenje AHyCo.ffri.hr! (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011.