Darije I. Veliki: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Monarh |
|||
| ime = Darije Veliki |
|||
| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]''' |
|||
| slika =[[Datoteka:Darius.jpg|200px]] <br>''Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]]'' |
|||
| opis slike = Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]] |
|||
| vladavina = rujan [[522. pr. Kr.|522.]] - listopad [[486. pr. Kr.]] (36 godina) |
|||
| krunidba = [[522. pr. Kr.]] |
|||
| ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]] |
|||
| puno ime = Darije I. Veliki od Perzije |
|||
| datum rođenja = [[549. pr. Kr.]] |
|||
| mjesto rođenja = |
|||
| datum smrti = [[486. pr. Kr.]] |
|||
| mjesto smrti = [[Perzepolis]] |
|||
| mjesto pokopa = [[Nakš-e Rustam]] |
|||
| datum pokopa = |
|||
| prethodnik = [[Smerdis]] |
|||
| nasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]] |
|||
| način nasljeđivanja = |
|||
| prijestolonasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]] |
|||
| suprug = |
|||
| supruga = |
|||
| supruga 1 = [[Atosa]] |
|||
| supruga 2 = [[Artistona]] |
|||
| supruga 3 = [[Parmis]] |
|||
| supruga 4 = ''itd.'' |
|||
| supruga 5 = |
|||
| supruga 6 = |
|||
| supruga 7 = |
|||
| supruga 8 = |
|||
| djeca = [[Kserkso]], [[Ahemen (satrap)|Ahemen]], [[Masist]], Histasp, Arsam, [[Artazostra]], brojni drugi. |
|||
| obitelj = |
|||
| dinastija = [[Ahemenidi]] |
|||
| vladarska himna = |
|||
| otac = [[Histasp]] |
|||
| majka = |
|||
}} |
|||
'''Darije I. Veliki''', ([[549. pr. Kr.|549.]] - [[486. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darije Veliki (enciklopedija Iranica)]</ref> koji je vladao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]] od [[522. pr. Kr.|522.]] do [[486. pr. Kr.]] Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih [[Antika|antičkih]] vladara. Njegovo ime Darije (Dārayavahuš) prevedeno sa [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] znači ''Dobri vladar''<ref>[http://books.google.com/books?id=jXuFAAAAIAAJ&printsec=titlepage&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA185,M1 Henry Creswicke Rawlinson: „Perzijski zapisi na klinastom pismu“ (''The Persian Cuneiform Inscription'')]</ref><ref>[http://www.avesta.org/znames.htm Zoroastrijska imena (Avesta.org)]</ref>. Poput većine [[Perzijanci|Perzijanaca]], Darije je bio sljedbenik [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f7/v1f7a009.html Ahura Mazda (enciklopedija Iranica)]</ref>. Nakon što je ugušio niz pobuna u istočnim provincijama, proveo je reorganizaciju državne uprave. Podijelio je državu na pokrajine ([[satrap]]ije) kojima je dao odgovarajuću autonomiju, ali je odvojio civilnu i vojnu vlast u njima da onemogući separatizam. Centralnu vlast pojačao je poreznim sustavom kojim su se ogromne količine novca slijevale u njegovu riznicu. Jedinstvu carstva služila je i prometna mreža koju je razvio, osobito popularna „[[Kraljevska cesta]]“. Sagradio je i novu perzijsku prijestolnicu, veličanstveni [[Perzepolis]]. Nakon što je uredio državu, ekonomiju i vojsku, krenuo je u proširenje carstva. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je u njegovo doba postalo [[Popis najvećih carstava|najveća država antike]], veća i od kasnijeg [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. |
|||
== Dolazak na vlast == |
|||
Darije I. je pripadao plemićkoj obitelji unutar [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Bio je rođak [[Kambiz II.|Kambiza II.]], nasljednika [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Poslije ubojstva Kambiza II. [[522. pr. Kr.]], [[magi]]jski uzurpator prijestolja [[Smerdis|Gaumata]] je nesmetano vladao kao tobožnji [[Smerdis]], ubijeni sin Kira Velikog i brat Kambriza II. Nitko se nije usudio ustati protiv lažnog kralja, osim Darija I. koji uz pomoć šest plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. pr. Kr.]] Darije Veliki tada postaje perzijski [[veliki kralj]]. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog velikog kralja i kćerkom Kira Velikog. Imali su sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]], koji će naslijediti oca. |
|||
Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast Darija Velikog. |
|||
== Carstvo == |
|||
=== Organizacija === |
|||
[[Datoteka:World 500 BCE.png|mini|lijevo|400px|Karta [[Zemlja|svijeta]] [[500. pr. Kr.]] s [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskim Perzijskim Carstvom]] označenim smeđom bojom.]] |
|||
Veliki reformist i organizator Darije potpuno je izmijenio perzijski administrativni i [[Pravo|pravni sustav]]. Njegova revizija odnosila se na zakone svjedočenja, depozita, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz Darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ ''dāta'' (zakon, kraljev zakon) za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana. |
|||
Preko njegovih reformi i organizacije [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] postaje restaurirano naslijeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na specifične zakone, propise, tradicije i elitu. Visok stupanj lokalne političke autonomije nije uključivao i ovlast nad vojskom. Porezni sustav omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]]. |
|||
Svaka provincija je također imala nezavisnog financijskoga kontrolora, nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolirao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali kralju. Ovaj sustav organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili separaciju smanjene na minimum. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su promicali zakone i odredbe diljem carstva. |
|||
Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u Darijevoj armiji, uključujući [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilonija|Babilonce]], [[Indija|Indijce]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Židovi|Židove]] i [[Arapi|Arape]]. |
|||
=== Ekonomija i trgovina === |
|||
[[Datoteka:Achaemenid coin daric 420BC front.jpg|mini|Perzijski zlatni [[darik]] iz [[490. pr. Kr.]]]] |
|||
Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomist]]. Reformirao je ekonomski sustav i uveo zlatni [[novac]] „[[darik]]“ kao fiksno platežno sredstvo. Razvijao je trgovinu unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom Skilaksom koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tijekom njegove vladavine populacija je narasla, a u gradovima cvate industrija. |
|||
Fizikalne veličine poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizirane tzv. „kraljevskom mjerom“, iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti se vlastitim mjernim jedinicama. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik utjecaj na rast perzijskog gospodarstva, kao i razvoj komunikacija i administrativne mreže. |
|||
=== Ljudska prava === |
|||
Darije je nastavio proces [[Tolerancija|religijske tolerancije]] prema podređenim narodima<ref>[http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]</ref>, što je započeto još u doba njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Darije je osobno bio [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Monoteizam|monoteist]]; u kraljevskim zapisima Ahura Mazda se spominje kao jedini bog. Nasuprot [[Perzijanci]]ma i [[Židovi]]ma, većina naroda [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] prakticirala je [[Politeizam|politeizam]]. Bio je dosljedan i prema perzijskoj zabrani ropstva, primjerice graditelji [[Perzepolis]]a i drugih perzijskih zdanja bili su plaćeni, što je bio revolucionarni pristup za to doba. [[Ljudska prava]] su također poštivana kao u doba njegovih prethodnika, što se prije svega odnosilo na famozni [[Kirov cilindar]] (prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti), prema kojem se svi ljudi rađaju jednaki i s istim pravima. |
|||
== Vanjska politika == |
|||
=== Diplomacija === |
|||
[[Datoteka:Achaemenid Empire.jpg|mini|desno|400px|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]]]] |
|||
[[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]] je tijekom vladavine Darija Velikog imala kontakte s [[Kartaga|Kartagom]] (prema zapisima sa [[Nakš-e Rustam]]a), te [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Apeninski poluotok|Italijom]]. Darije se kao vladar pokazao vrlo dobroćudnim nastavljajući politiku njegova djeda Kira Velikog, pa je priznavao sve religije, npr. [[Židovi|Židovima]] je dozvolio i financirao obnovu [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]] u [[Jeruzalem]]u kojeg su srušili [[Babilonija|Babilonci]]. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] se njegovo ime spominje na [[hram]]ovima izgrađenima u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siwa (oaza)|Velikoj Oazi]]. U egipatskoj tradiciji Darije se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u egipatskoj povijesti. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci|Grcima]] kojima je financirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon|Apolonova]] ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Egejska Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]]. |
|||
=== Vojne ekspedicije === |
|||
==== Azija ==== |
|||
[[Datoteka:Smuglewicz-Posłowie scytyjscy przed Dariuszem.jpg|mini|desno|250px|[[Skiti|Skitski]] poslanici kod Darija Velikog, naslikao Franciszek Smuglewicz krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]] |
|||
Darije Veliki je [[512. pr. Kr.]] krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Tračka|Tračku]] dok se [[Egejska Makedonija|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i [[Aleksandar Makedonski]]; vjerovali su kako je zapadna [[Indija]] neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga|Volge]], no podatak nije pouzdan. |
|||
==== Afrika ==== |
|||
Darije je neposredno prije smrti pripremao gušenje pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] no umro je [[486. pr. Kr.]] pa je pobunu ugušio njegov sin [[Kserkso]]. |
|||
==== Europa ==== |
|||
{{glavni|Grčko-perzijski ratovi}} |
|||
Europski [[Grci]] poput polisa [[Atena (polis)|Atene]] i [[Eretrija|Eretrije]] pomaganjem [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] i [[Gusari|gusarenjem]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] započinju rat s Perzijom. Nakon što su Atenjani razorili grad [[Sard]], Darije Veliki se zakleo na osvetu. Odlučujuća bitka odigrala se [[494. pr. Kr.]] kod Lade na ulazu u [[milet]]sku luku. Perzijska flota, sastavljena od [[Drevni Egipat|egipatskih]] i [[Fenicija|feničanskih]] brodova, razbila je grčke snage. [[Milet]] je osvojen i podčinjen. Ovi događaji označili su slom Jonskog ustanka. |
|||
Nekoliko godina poslije sloma [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] Darije je pripremio pohod na [[Stara Grčka|Grčku]]. Prva perzijska ekspedicija [[492. pr. Kr.]] doživjela je krah u oluji kod [[Brdo Atos|Atosa]]; Perzijanci pod zapovjedništvom [[Datis]]a i [[Artafern Mlađi|Artaferna]] su se dvije godine poslije iskrcali na [[Periferija Atika|Atici]], ali ih je [[Atena (polis)|atenska]] vojska pod vodstvom vojskovođe [[Miltijad Mlađi|Miltijada]] porazila u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-1714/Darius-I Darije I. Veliki (enciklopedija Britannica)]</ref>. Poslije Darijeve smrti ekspediciju protiv europske Grčke nastavio je njegov sin Kserkso Veliki koji je u znak odmazde spalio [[Atena (polis)|Atenu]] i [[Eretrija|Eretriju]]. |
|||
== Graditeljski projekti == |
|||
=== Perzepolis === |
|||
{{glavni|Perzepolis}} |
|||
[[Datoteka:Louvre pillar DSC00906.jpg|mini|200px|[[Kapitel]] [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] stupa iz [[Apadana|apadane]] u Darijevoj palači u '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' ([[6. stoljeće pr. Kr.]])]] |
|||
Darije je bio veliki graditelj, pa su tijekom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki [[Arhitektura|arhitektonski]] i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada '''[[Perzepolis|Perzepolisa]]''', remek-djela antičke arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad [[Pasargad]] uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki sačuvali (uglavnom kameni). Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) antičkim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], [[Arapski poluotok|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do [[Apadana|apadane]] (dvorane za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. „Dvoranu od tisuću stupova“). Darije je kasnije pokopan u grobnici [[Nakš-e Rustam]] ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada. |
|||
=== Suza === |
|||
{{glavni|Suza (Iran)}} |
|||
U gradu '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' Darije Veliki gradi jednu od svojih rezidencijalnih palača. Na sjeveru palače nalazila se velika [[apadana]] (dvorana za prijem) s 36 stupova i kraljevskim tronom, dok se na južnoj strani nalazila raskošna palača s tri unutrašnja vrta, od kojih je najveći služio za vojsku. Na zapadnoj strani nalazio se pričuvni ulaz, a na istočnoj ''Velika vrata''. Zapisi pronađeni u Darijevoj palači detaljno opisuju kako je građena<ref name="Suza (IranTour.org)">[http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html Suza (IranTour.org)]</ref>. Palača u Suzi očito je bila omiljena Darijeva rezidencija<ref>[http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DSf.html Ahemenidski kraljevski zapisi iz Suze (Livius.org)]</ref>, budući da [[Stara Grčka|grčki]] povjesničar [[Herodot]] spominje isključivo Suzu kao glavni grad Perzije, dok ne spominje [[Pasargad]] i [[Perzepolis]]. Darije je Suzu povezao [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]<ref name="Suza (IranTour.org)"/> koja je vodila punih 2700 km do [[Sard]]a u zapadnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]], zbog čega je Suza postala velikim trgovačkim središtem<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575503/Susa Suza (enciklopedija Britannica)]</ref>. |
|||
Detalji raskoša grada Suze opisani su u [[Biblija|biblijskoj]] priči o Estheri<ref>[http://www.livius.org/su-sz/susa/susa00.html Grad Suza (Livius.org)]</ref>. |
|||
=== Kraljevska cesta === |
|||
{{glavni|Kraljevska cesta}} |
|||
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] s označenom '''[[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]''']] |
|||
Da bi olakšao komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]], Darije je dao izgraditi '''[[Kraljevska cesta|Kraljevsku cestu]]'''. Cesta se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Suza (Iran)|Suze]], [[Pasargad]]a i [[Perzepolis]]a na istoku. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2.700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac antičkog graditeljskog umijeća. Zbog njene iznimne kvatitete, cesta je korištena i u [[Rimsko carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta (Livius.org)]</ref>. |
|||
=== Darijev kanal === |
|||
{{glavni|Sueski kanal}} |
|||
Darije je ostao upamćen i po '''[[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]''' kojeg je dao izgraditi između [[Nil|Nila]] i [[Suez]]a, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto. |
|||
== Smrt == |
|||
[[Datoteka:The tomb of Darius I.jpg|mini|desno|300px|Grobnica Darija Velikog, [[Nakš-e Rustam]], [[Iran]]]] |
|||
Darije Veliki umro je s 64 godine između 17. studenog i 1. prosinca [[486. pr. Kr.]] nakon mjesec dana bolesti. Ostao je upamćen kao jedan od najvećih vladara ikad što su priznali i njegovi neprijatelji [[Atena (polis)|Atenjanji]]<ref name="Darije Veliki (Livius.org)">[http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_9.html Darije Veliki (Livius.org)]</ref>, a doba njegove vladavine smatra se zlatnim dobom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]. Sahranjen je u unaprijed izgrađenu grobnicu isklesanu u stijenama [[Nakš-e Rustam]]a<ref name="Darije Veliki (Livius.org)"/>, gdje se nalazi čitava serija grobnica [[Ahemenidi|perzijskih vladara]]. Darija je naslijedio njegov sin [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]. |
|||
== Djeca == |
|||
;Sa kćeri [[Gobrias (elamski satrap)|Gobriasa]]: |
|||
:Artabazan |
|||
:Ariabign |
|||
:Neimenovani sin |
|||
;Sa [[Atosa|Atosom]] |
|||
:[[Kserkso]] |
|||
:[[Ahemen (satrap)|Ahemen]] |
|||
:Histasp |
|||
:[[Masist]] |
|||
:Mandana (ponekad se poistovjećuje s Sandaucom) |
|||
;Sa [[Artistona|Artistonom]] |
|||
:Arsam |
|||
:Gobrias |
|||
:[[Artazostra]], žena [[Mardonije|Mardonija]] |
|||
;Sa [[Parmis]], kćeri [[Smerdis]]a |
|||
:Ariomard |
|||
;Sa Fratagunom |
|||
:Abrokom |
|||
:Hiperant |
|||
;Sa Fedimijom, kćeri [[Otan]]a |
|||
:Nepoznato |
|||
;Sa nepoznatim ženama''' |
|||
:Ariamen (ponekad ga se poistovjećuje s jednim od tri sina Gobriasove žene) |
|||
:Arsamen |
|||
:Neimenovana žena Artoca |
|||
:Neimenovana žena [[Dauris]]a |
|||
:Neimenovana žena [[Hijam]]a |
|||
:Sandauce (ponekad se poistovjećuje s Mandanom) |
|||
:Ištin |
|||
:Pandušaša |
|||
== Kronologija == |
|||
* [[549. pr. Kr.]] - rođenje Darija Velikog. |
|||
* [[525. pr. Kr.]] - postaje kopljonoša [[Kambiz II.|Kambizu II.]] nakon pohoda u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. |
|||
* [[522. pr. Kr.]] - [[Smerdis|Gaumatina]] uzurpacija. |
|||
* [[522. pr. Kr.]] - smrt [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darijev povratak u Perziju. |
|||
* [[522. pr. Kr.]] - krunidba za Velikog kralja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]. |
|||
* [[522. pr. Kr.]] - pobuna u [[Babilon]]u. |
|||
* [[521. pr. Kr.]] - još jedna pobuna u Babilonu. |
|||
* [[521. pr. Kr.]] - kraj daljnjih pobuna protiv Darija. |
|||
* [[519. pr. Kr.]] - pobjeda protiv [[Skiti|skitskih]] plemena [[Skiti#Povijest|Sakovije]]. |
|||
* [[519. pr. Kr.]] - rođen Darijev sin [[Kserkso]]. |
|||
* [[518. pr. Kr.]] - ekspedicije u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. |
|||
* [[515. pr. Kr.]] - osnovan [[Perzepolis]]. |
|||
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Kirenaika]] (istočna [[Libija]]). |
|||
* [[513. pr. Kr.]] - pohod protiv [[Skiti|Skita]]. |
|||
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Tračka]]. |
|||
* [[512. pr. Kr.]] - uvođenje [[darik]]a kao platežnog sredstva. |
|||
* [[507. pr. Kr.]] - sporazum s [[Atena (polis)|Atenom]]. |
|||
* [[500. pr. Kr.]] - otvoren [[Sueski kanal]]. |
|||
* [[499. pr. Kr.]] - pobuna u [[Jonija|Joniji]], uništenje [[Sard]]a. |
|||
* [[494. pr. Kr.]] - osvojen [[Milet]], kraj [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]]. |
|||
* [[492. pr. Kr.]] - vojna ekspedicija u [[Stara Grčka|Grčkoj]] predvođena [[Mardonije]]m; mornarica teško stradala u oluji. |
|||
* [[490. pr. Kr.]] - neuspješna vojna ekspedicija protiv [[Atena (polis)|Atene]] koju su vodili [[Datis]] i [[Artafern Mlađi|Artafern]]. |
|||
* [[486. pr. Kr.]] - pobuna u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. |
|||
* [[486. pr. Kr.]] - smrt Darija Velikog. |
|||
== Poveznice == |
|||
* '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]''' |
|||
* [[Ahemenidi]] |
|||
* [[Kir Veliki]] |
|||
* [[Kir Veliki#Kirov_cilindar|Kirov cilindar]] |
|||
* [[Grčko-perzijski ratovi]] |
|||
* [[Bitka kod Maratona]] |
|||
* [[Sueski kanal#Povijest|Sueski kanal]] |
|||
* [[Kraljevska cesta]] |
|||
* [[Kserkso I.]] |
|||
{{Redoslijed| |
|||
|prethodnik = [[Smerdis|Smerdis (Gaumata)]]<br>([[521. pr. Kr.|521.]] - [[522. pr. Kr.]]) |
|||
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]<br>([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]<br>([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]]) |
|||
|nasljednik=[[Kserkso I.]]<br>([[486. pr. Kr.|486.]] - [[465. pr. Kr.]]) |
|||
}} |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darije Veliki (enciklopedija Iranica)] |
|||
* [http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_0.html Darije Veliki livius.org (Livius.org, Jona Lendering)] |
|||
* [http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_text_herodotus_3.htm Herodot o Dariju Velikom (Ancienthistory.about.com)] |
|||
* [http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)] |
|||
{{Popis faraona}} |
|||
[[Kategorija:Ahemenidski vladari|Darije I. Veliki]] |
|||
[[Kategorija:faraoni]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
{{Link FA|de}} |
|||
{{Link FA|sl}} |
|||
{{Link FA|sv}} |
|||
[[af:Dareios I van Persië]] |
|||
[[ar:دارا الأول]] |
|||
[[be-x-old:Дарый I]] |
|||
[[bg:Дарий I]] |
|||
[[br:Darius Iañ]] |
|||
[[ca:Darios I el Gran]] |
|||
[[cs:Dareios I.]] |
|||
[[cy:Darius I, brenin Persia]] |
|||
[[da:Dareios 1.]] |
|||
[[de:Dareios I.]] |
|||
[[el:Δαρείος Α' της Περσίας]] |
|||
[[en:Darius the Great]] |
|||
[[eo:Dario la 1-a]] |
|||
[[es:Darío I]] |
|||
[[et:Dareios I]] |
|||
[[eu:Dario I.a]] |
|||
[[fa:داریوش بزرگ]] |
|||
[[fi:Dareios I]] |
|||
[[fr:Darius Ier]] |
|||
[[gl:Darío I]] |
|||
[[he:דריוש הראשון]] |
|||
[[hu:I. Dárajavaus perzsa király]] |
|||
[[hy:Դարեհ I Մեծ]] |
|||
[[id:Darius I dari Persia]] |
|||
[[it:Dario I di Persia]] |
|||
[[ja:ダレイオス1世]] |
|||
[[ka:დარიოს I]] |
|||
[[ko:다리우스 1세]] |
|||
[[ku:Daryûs I]] |
|||
[[la:Darius I (rex Persarum)]] |
|||
[[lt:Darijus I]] |
|||
[[mk:Дариј I]] |
|||
[[ml:ദാരിയസ് ഒന്നാമൻ]] |
|||
[[ms:Darius I dari Parsi]] |
|||
[[nl:Darius I]] |
|||
[[no:Dareios I av Persia]] |
|||
[[pl:Dariusz I Wielki]] |
|||
[[pnb:دارا اول]] |
|||
[[ps:داریوش ۱]] |
|||
[[pt:Dario I da Pérsia]] |
|||
[[ro:Darius I]] |
|||
[[ru:Дарий I]] |
|||
[[sh:Darije I]] |
|||
[[simple:Darius I of Persia]] |
|||
[[sk:Dareios I.]] |
|||
[[sl:Darej I.]] |
|||
[[sr:Дарије I]] |
|||
[[sv:Dareios I]] |
|||
[[th:จักรพรรดิดาไรอัสมหาราช]] |
|||
[[tl:Dario I ng Persya]] |
|||
[[tr:I. Darius]] |
|||
[[uk:Дарій I Великий]] |
|||
[[ur:دارا اول]] |
|||
[[vi:Darius I của Ba Tư]] |
|||
[[yi:דריווש דער ערשטער]] |
|||
[[zh:大流士一世]] |