Tsonga jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+ iw |
m r2.7.2) (robot Dodaje: az:Tsonqa dili |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
[[af:Tsonga]] |
[[af:Tsonga]] |
||
[[az:Tsonqa dili]] |
|||
[[bg:Цонга]] |
[[bg:Цонга]] |
||
[[br:Tsongeg]] |
[[br:Tsongeg]] |
||
Redak 26: | Redak 27: | ||
[[de:Xitsonga]] |
[[de:Xitsonga]] |
||
[[en:Tsonga language]] |
[[en:Tsonga language]] |
||
⚫ | |||
[[eo:Conga lingvo]] |
[[eo:Conga lingvo]] |
||
⚫ | |||
[[eu:Tsongera]] |
[[eu:Tsongera]] |
||
[[fa:زبان شنگانی]] |
[[fa:زبان شنگانی]] |
||
[[ |
[[fi:Tsongan kieli]] |
||
[[fr:Tsonga (langue)]] |
[[fr:Tsonga (langue)]] |
||
⚫ | |||
[[id:Bahasa Tsonga]] |
[[id:Bahasa Tsonga]] |
||
[[it:Lingua tsonga]] |
[[it:Lingua tsonga]] |
||
[[ |
[[ja:ツォンガ語]] |
||
[[kv:Тсонга (кыв)]] |
[[kv:Тсонга (кыв)]] |
||
[[nah:Tsongatlahtōlli]] |
[[nah:Tsongatlahtōlli]] |
||
[[nl:Tsonga]] |
[[nl:Tsonga]] |
||
[[ja:ツォンガ語]] |
|||
⚫ | |||
[[nn:Tsonga]] |
[[nn:Tsonga]] |
||
[[no:Tsonga]] |
|||
[[nov:Tsongum]] |
[[nov:Tsongum]] |
||
[[ |
[[nso:Setsonga]] |
||
[[pl:Język tsonga]] |
[[pl:Język tsonga]] |
||
[[pms:Lenga Tsonga]] |
|||
[[pt:Língua tsonga]] |
[[pt:Língua tsonga]] |
||
[[ru:Тсонга (язык)]] |
[[ru:Тсонга (язык)]] |
||
[[nso:Setsonga]] |
|||
[[sq:Gjuha tsonga]] |
|||
[[simple:Tsonga language]] |
[[simple:Tsonga language]] |
||
[[ |
[[sq:Gjuha tsonga]] |
||
[[sv:Tsonga]] |
[[sv:Tsonga]] |
||
[[sw:Kitsonga]] |
|||
[[ta:சோங்க மொழி]] |
[[ta:சோங்க மொழி]] |
||
[[tr:Tsonga dili]] |
[[tr:Tsonga dili]] |
||
⚫ | |||
[[uk:Тсонга (мова)]] |
[[uk:Тсонга (мова)]] |
||
[[vi:Tiếng Tsonga]] |
[[vi:Tiếng Tsonga]] |
||
⚫ | |||
[[yo:Èdè Tsonga]] |
[[yo:Èdè Tsonga]] |
Inačica od 25. lipnja 2012. u 10:05
Tsonga jezik (gwamba, shitsonga, thonga, tonga, xitsonga; ISO 639-3: tso), nigersko-kongoanski jezik centralne skupine pravih bantu jezika, kojim govori oko 3.669.000 ljudi, poglavito u Južnoafričkoj Republici 1.940.000 (2006.) i Mozambiku 1.710.000 (2006). U Svazilandu ga govori 19.000 (Johnstone 1993) i nešto u Zimbabveu uz mozambički granicu.
Tsonga ima nekoliko dijalekata: bila (vila), changana (xichangana, changa, shangaan, hlanganu, hanganu, langanu, shilanganu, shangana), jonga (djonga, dzonga) i ngwalungu (shingwalungu), luleke (xiluleke), gwamba (gwapa), hlave, kande, xonga, nkuma, songa, nhlanganu (shihlanganu).
U Južnoafričkoj Republici službeni jezik; pismo: latinica[1].