Bokmål: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. kolovoza 2012. u 17:17

Bokmål (ISO 639-3: nob; u prijevodu knjiški jezik) zvan katkad i riksmål (državni jezik ), jedan je od šest istočnoskandinavskih jezika. Kao i drugi standardni norveški jezik, Nynorsk, to je u biti pisani jezik, ali većina Norvežana govori dijalektima koji se više ili manje razlikuju od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz Danskog jezika 19. stoljeća. Od dva oblika norveškog standarda, Bokmål je stariji i rasprostranjeniji među govornicima, prema procjeni njime se služi 85-90% stanovništva u Norveškoj. Iznimka su zapadni dijelovi Norveške gdje većina govornika još uvijek služi nynorskom. Bokmål je standardna inačica norveškoga jezika koju najčešće uči strani studenti. Konzervativnija pravopisna norma, poznatija kao riksmål, nije službeni jezični oblik, ali naširoko je upotrebljavaju novinari i autori.

Povijest

Prvi pravopis službeno je usvojen 1907. pod imenom riksmål, a na njemu se radilo od 1879. To je u biti prilagođeni danski književni jezik, jer je u prošlosti Norveška bila u uniji s Danskom, pa su tim dano-norveškim jezikom govorile norveške gradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada su velike konzervativne novine Aftenposten 1923. počele objavljivati tekstove s novim pravopisom, danski je jezik praktički izašao iz uporabe u Norveškoj.

Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u Samnorsk. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.

U školama je za vrijeme Drugog svjetskog rata naglo pao broj polaznika na riksmålu/bokmålu,a nynorsk je učilo više od jedne trećine učenika. Nakon rata došlo je do novih jezičnih reformi, bokmål je ponovno populariziran i bilježio je stalni porast. Danas se taj jezični oblik poučava u gotovo 90% norveških osnovnih škola, a nynorsk je popularniji jezični oblik u regijama na zapadu Norveške.

Jedan je od dva člana norveškog makrojezika [nor]^[1].

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Bokmål''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=nob nob]; u prijevodu ''knjiški jezik'') zvan katkad i [[riksmål]] (''državni jezik'' ), jedan od šest [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavskih]] jezika. Kao i ostale standardne Norveški, [[Nynorsk]], to je u biti pisani jezik, kao i većina Norvežani govore dijalektima koji u različitim stupnjevima razlikovati od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz [[Danski]] jezik 19. stoljeća. Od dva oblika Norveški, Bokmål je najstariji i najrasprostranjeniji througout zemlje, procjenjuje udio 85-90% stanovništva u [[Norveška]]. Iznimka su zapadne Norveške, bili većina govornika još uvijek koriste Nynorsk. Bokmål je standardni najčešće podučavao stranim studentima Norveški jezik. Više konzervativna pravopisne norme, poznatiji kao Riksmål, nije službeni jezik obliku, ali naširoko koristi od strane novina i autora.
+'''Bokmål''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=nob nob]; u prijevodu ''knjiški jezik'') zvan katkad i [[riksmål]] (''državni jezik'' ), jedan je od šest [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavskih]] jezika. Kao i drugi standardni norveški jezik, [[Nynorsk]], to je u biti pisani jezik, ali većina Norvežana govori dijalektima koji se više ili manje razlikuju od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz [[Danskog]] jezika 19. stoljeća. Od dva oblika norveškog standarda, Bokmål je stariji i rasprostranjeniji među govornicima, prema procjeni njime se služi 85-90% stanovništva u [[Norveškoj]]. Iznimka su zapadni dijelovi Norveške gdje većina govornika još uvijek služi nynorskom. Bokmål je standardna inačica norveškoga jezika koju najčešće uči strani studenti. Konzervativnija pravopisna norma, poznatija kao riksmål, nije službeni jezični oblik, ali naširoko je upotrebljavaju novinari i autori.
 ==Povijest==
-Prvi jezik pravopisa službeno usvojen je u 1907 pod imenom Riksmål nakon što je u razvoju od 1879. To je adaptacija pisanog Danski, što je uobičajeno od prošlosti uniju s Danskom, na Dano-Norveški govore Norveški urbane i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada veliki konzervativni list Aftenposten usvojen 1907 pravopisa u 1923, Danski pisanje je praktički izvan uporabe u Norveškoj.
+Prvi pravopis službeno je usvojen 1907. pod imenom riksmål, a na njemu se radilo od 1879. To je u biti prilagođeni danski književni jezik, jer je u prošlosti Norveška bila u uniji s Danskom, pa su tim dano-norveškim jezikom govorile norveške gradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada su velike konzervativne novine Aftenposten 1923. počele objavljivati tekstove s novim pravopisom, danski je jezik praktički izašao iz uporabe u Norveškoj.
+Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u ''Samnorsk''. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.
-Ime Bokmål službeno usvojen u 1929, zajedno s novim i radikalne reforme jezik, s ciljem da se ujedine dvije jezičnih oblika u''Samnorsk'', negdje u budućnosti. Ova reforma je, međutim, sastao s snažnom protivljenju početku od strane intelektualne elite, koja vodi starija othography i ime Riksmål. Nakon drugog svjetskog rata u borbi protiv Samnorsk porastao i postao više popularan pokret, više ili manje bez presedana u Norveškoj do tog datuma. Kasnije jezik reforme obrnuti mnogo radikalnih oblika u Bokmål, tako da je danas pravopis je blizu onome što je zastupao pristaše Riksmål. Proces ujedinjenja jezik bio je zaustavljen od 1960-veze, ali ne i službeno napustio do 2002.
+U školama je za vrijeme Drugog svjetskog rata naglo pao broj polaznika na riksmålu/bokmålu,a nynorsk je
-Od toga da bude jedini jezik uči u školama krajem 19. stoljeća, Riksmål / Bokmål doživjela nagli pad prema Drugog svjetskog rata, kada je Nynorsk proširena na većini županija Norveške, ukupno više od jedne trećine učenika u osnovnim školama su učio na tom jeziku obliku. Nakon rata, stol je bio uključen, a Bokmål ponovno mnogo zemlje do 1975. Nakon što je manje prema recesiji 1990, Bokmål su od spor, ali stalni porast i sada (2011) jezik od 87% od osnovne škole. Nynorsk je sada samo regionalni jezik za zapadni četiri županije Norveške.
+učilo više od jedne trećine učenika. Nakon rata došlo je do novih jezičnih reformi, bokmål je ponovno populariziran i bilježio je stalni porast. Danas se taj jezični oblik poučava u gotovo 90% norveških osnovnih škola, a nynorsk je popularniji jezični oblik u regijama na zapadu Norveške.
 Jedan je od dva člana [[norveški jezik|norveškog makrojezika]] [nor]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nor Ethnologue (16th)]</ref>.