Vodozemci: razlika između inačica

Vodozemci
	Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Potkoljeno:	Vertebrata;
Razred:	Amphibia; Linné, 1758.
Redovi
	podrazred Labyrinthodontia †; podrazred Lepospondyli †; podrazred Lissamphibia; Anura; ; Caudata; ; Gymnophiona;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. ožujka 2013. u 21:52

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, kao i da smanje gubitak vode preko kože.

Anatomija

Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lubanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost kralježaka kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao ličinke, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa im temperaturu određuje temperatura okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.

Podjela vodozemaca

Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:

Evolucija vodozemaca

Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (Crossopterygii), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (Latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.

Vanjske poveznice

Hrvatsko herpetološko društvo HYLA

Drugi projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vodozemci
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Vodozemcima

Logotip Wikivrsta

Wikivrste imaju podatke o taksonu Amphibia

Predložak:Link FA

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 == Anatomija ==
-Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju pljosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti. Tako većina nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. [[Koža]] je tanka i gola, ali zato puna [[žlijezda]] i [[pigment]]nih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. [[Crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]].
+Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju pljosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti. Tako većina nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. [[Koža]] je tanka i gola, ali zato puna [[žlijezda]] i [[pigment]]nih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. [[Debelo crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]].
 == Podjela vodozemaca ==
@@ Redak 32: / Redak 32: @@
 == Evolucija vodozemaca ==
-Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od [[ribe|riba]] resoperki ([[krosopterigija]]), koje su, kao ribe [[riba dvodihalica|dvodihalice]] imale [[riblji mjehur]] pretvoren u [[pluća]] i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na [[kostur]] udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na [[Grenland]]u je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - ''Ichtyostega''.  Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste ([[latimerija]]), koja je otkrivena u [[1958.]] godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
+Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od [[ribe|riba]] resoperki ([[Mesoperke|Crossopterygii]]), koje su, kao ribe [[riba dvodihalica|dvodihalice]] imale [[riblji mjehur]] pretvoren u [[pluća]] i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na [[kostur]] udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na [[Grenland]]u je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - ''Ichtyostega''.  Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste ([[Latimerija]]), koja je otkrivena u [[1958.]] godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
 ==Vanjske poveznice==