Plebejac: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Dodaje: ml:പ്ലീബിയൻ |
m Bot: Migrating 46 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q104687 (translate me) |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[arz:بلبس]] |
|||
[[az:Plebeylər]] |
|||
[[bg:Плебеи]] |
|||
[[bs:Plebejci]] |
|||
[[ca:Plebs]] |
|||
[[cs:Plebej]] |
|||
[[da:Plebejer]] |
|||
[[de:Plebejer]] |
|||
[[el:Πληβείοι]] |
|||
[[en:Plebs]] |
|||
[[eo:Plebo]] |
|||
[[es:Plebe]] |
|||
[[et:Plebeid]] |
|||
[[fa:پلبها]] |
|||
[[fi:Plebeijit]] |
|||
[[fr:Plèbe]] |
|||
[[he:פלבאים]] |
|||
[[hu:Plebeius]] |
|||
[[id:Pleb]] |
|||
[[is:Plebeiar]] |
|||
[[it:Plebei]] |
|||
[[ja:プレブス]] |
|||
[[kk:Плебейлер]] |
|||
[[ko:플레브스]] |
|||
[[ku:Plebs]] |
|||
[[la:Plebs]] |
|||
[[lt:Plebsas]] |
|||
[[lv:Plebeji]] |
|||
[[mk:Плебејци]] |
|||
[[ml:പ്ലീബിയൻ]] |
|||
[[nds:Plebejers]] |
|||
[[nl:Plebejer]] |
|||
[[no:Plebeier]] |
|||
[[pl:Plebejusze]] |
|||
[[pt:Plebe]] |
|||
[[ro:Plebe]] |
|||
[[ru:Плебс]] |
|||
[[sh:Plebejci]] |
|||
[[sk:Plebej]] |
|||
[[sl:Plebejci]] |
|||
[[sr:Плебејци]] |
|||
[[sv:Plebej]] |
|||
[[tl:Mga Plebo]] |
|||
[[tr:Plebler]] |
|||
[[uk:Плебей (Стародавній Рим)]] |
|||
[[zh:平民 (古羅馬)]] |
Inačica od 9. ožujka 2013. u 01:01
Plebejci su bili klasa građana s manjim pravima u starom Rimu, uglavnom seljačkog podrijetla. Kako su se razvijali zanati i trgovina, doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. Posljedica je bila nastajanje cehova. Kako su cehovi rasli, kod slobodnih obrtnika, radnika i seljaka nastala je svijest o staleškom identitetu. Poticala ju je i još uvijek čvrsto poštivana zabrana braka između patricija i plebejaca. Težnja plebejskih obitelji koje su se obogatile - obitelji veleposjednika i trgovaca - da se uključe u politički život udružila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih; nastala je interesna skupina. (vidi:secessio plebis)
Takozvanom borbom staleža plebejci su postigli uvođenje službe pučkog tribuna, a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim državnim službama. Na kraju ovog procesa (287. pr. Kr.) plebejci su postali ravnopravni patricijama: bili su punopravni građani, a zaključci narodne skupštine imali su zakonsku snagu za čitav narod. Ugledni plebejski rodovi pridružili su se starom patricijskom plemstvu.
Poslije borbi staleža u Rimu, plebejci ili plebs je naziv za ostale slobodne građane. Čak i kod ove skupine tradicija i vezanost uz moral predaka nadjačavali su težnju za promjenom društvenog i socijalnog položaja. Kako im je nedostajalo političkog iskustva i zrelosti, prepuštali su političko vodstvo članovima starih rodova. Slijedili su onog plemića koji je obećavao da će štititi interese malih ljudi. Nakon punskih ratova zaoštrile su se društvene suprotnosti; mase seljaka koji su ostali bez posjeda doselile su u Rim. To je izazvalo socijalne, ekonomske i političke probleme koje republika nije bila u stanju riješiti. Besplatna podjela žita za stotine tisuća nezaposlenih i povremenih radnika, mjera uvedena koncem republike, jest simptom nezavidnog ekonomskog položaja osiromašenih masa u velegradu. I u carsko doba procjenjuje se broj primalaca žita na 200 000 do 250 000 osoba, ali vladari su velikim građevinskim projektima plebsu osiguravali rad i zaradu.