Simpatikus: razlika između inačica
m r2.7.2+) (Bot: mijenja nl:Orthosympatisch zenuwstelsel sa nl:Orthosympathisch zenuwstelsel |
m Bot: Migrating 39 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q187215 (translate me) |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
Simpatikusni živci imaju svoj početak u torakolumbalnom dijelu kičme (grudno-slabinskom), dok je početak parasimpatikusa u prednjo-križnom dijelu kralježnice (kranio-sakralnom). Druga anatomska razlika je u dužini vlakana, jer se vegetativni živčani sustav sastoji od živčanih vlakana i ganglija. Ganglije su centralni živčani organi za vegetativni živčani sustav. Oni su reflesksni centri i centri autonomije. Ganglije su građene od malih multipolarnih stanica i niti, među kojima razlikujemo aferentne niti, koje završavaju u ganglijima i eferentne niti, koje počinju iz stanica ganglija i treće su prolazne niti, koje samo prolaze kroz ganglije. Predganglijska vlakna (aferentna) izlaze iz leđne moždine i završavaju u vertebralnim ili prevertebralnim ganglijama. Postganglijska (eferentna) vlakna počinju u ganglijama i idu prema organu. Predganglijska vlakna su bijela, jer sadrže mijelinsku ovojnicu, dok su postganglijska vlakna siva jer nemaju mijelinsku ovojnicu. Kod simpatikusa su predganglijska vlakna kratka, a postganglijska duga, dok je obratno kod parasimpatikusa. Ganglije vegetativnog živčanog sustava poredane su ventrolateralno uz kralježnicu. To su vertebralne ganglije. Druge ganglije nalaze se dalje od kralježnice i to su prevertebralne ganglije, a treća je grupa smještena u stjenci šupljih organa i to su intramuralne ganglije. Upravo ova opskrbljenost vegetativnog živčanog sustava ganglijama omogućava automatizam u radu ovog sistema, a za vlakna je karakteristično da se u svom toku barem jednom prekidaju. Vegetativni živci su mješoviti jer imaju motorična vlakna, koja odlaze na glatku muskulaturu pojedinih organa, zatim na krvne žile vazomotoričnih i sekretornih žlijezda. |
Simpatikusni živci imaju svoj početak u torakolumbalnom dijelu kičme (grudno-slabinskom), dok je početak parasimpatikusa u prednjo-križnom dijelu kralježnice (kranio-sakralnom). Druga anatomska razlika je u dužini vlakana, jer se vegetativni živčani sustav sastoji od živčanih vlakana i ganglija. Ganglije su centralni živčani organi za vegetativni živčani sustav. Oni su reflesksni centri i centri autonomije. Ganglije su građene od malih multipolarnih stanica i niti, među kojima razlikujemo aferentne niti, koje završavaju u ganglijima i eferentne niti, koje počinju iz stanica ganglija i treće su prolazne niti, koje samo prolaze kroz ganglije. Predganglijska vlakna (aferentna) izlaze iz leđne moždine i završavaju u vertebralnim ili prevertebralnim ganglijama. Postganglijska (eferentna) vlakna počinju u ganglijama i idu prema organu. Predganglijska vlakna su bijela, jer sadrže mijelinsku ovojnicu, dok su postganglijska vlakna siva jer nemaju mijelinsku ovojnicu. Kod simpatikusa su predganglijska vlakna kratka, a postganglijska duga, dok je obratno kod parasimpatikusa. Ganglije vegetativnog živčanog sustava poredane su ventrolateralno uz kralježnicu. To su vertebralne ganglije. Druge ganglije nalaze se dalje od kralježnice i to su prevertebralne ganglije, a treća je grupa smještena u stjenci šupljih organa i to su intramuralne ganglije. Upravo ova opskrbljenost vegetativnog živčanog sustava ganglijama omogućava automatizam u radu ovog sistema, a za vlakna je karakteristično da se u svom toku barem jednom prekidaju. Vegetativni živci su mješoviti jer imaju motorična vlakna, koja odlaze na glatku muskulaturu pojedinih organa, zatim na krvne žile vazomotoričnih i sekretornih žlijezda. |
||
[[ar:جهاز عصبي ودي]] |
|||
[[az:Simpatik sinir sistemi]] |
|||
[[be:Сімпатычная нервовая сістэма]] |
|||
[[ca:Sistema nerviós simpàtic]] |
|||
[[cs:Sympatikus]] |
|||
[[da:Sympatiske nervesystem]] |
|||
[[de:Sympathikus]] |
|||
[[dv:ސިމްޕަތެޓިކް ނާރވަސް ސިސްޓަމް]] |
|||
[[el:Συμπαθητικό νευρικό σύστημα]] |
|||
[[en:Sympathetic nervous system]] |
|||
[[es:Sistema nervioso simpático]] |
|||
[[et:Sümpaatiline närvisüsteem]] |
|||
[[eu:Nerbio-sistema sinpatiko]] |
|||
[[fa:دستگاه عصبی سمپاتیک]] |
|||
[[fi:Sympaattinen hermosto]] |
|||
[[fr:Système nerveux sympathique]] |
|||
[[gl:Sistema nervioso simpático]] |
|||
[[he:מערכת העצבים הסימפתטית]] |
|||
[[hi:अनुकंपी तंत्रिकातंत्र]] |
|||
[[ht:Sistèm senpatik]] |
|||
[[hy:Սիմպատիկ նյարդային համակարգ]] |
|||
[[it:Sistema nervoso simpatico]] |
|||
[[ja:交感神経系]] |
|||
[[ko:교감신경계통]] |
|||
[[lt:Simpatinė nervų sistema]] |
|||
[[nl:Orthosympathisch zenuwstelsel]] |
[[nl:Orthosympathisch zenuwstelsel]] |
||
[[no:Det sympatiske nervesystemet]] |
|||
[[pl:Układ współczulny]] |
|||
[[pt:Sistema nervoso simpático]] |
|||
[[ro:Sistem nervos simpatic]] |
|||
[[ru:Симпатическая нервная система]] |
|||
[[simple:Sympathetic nervous system]] |
|||
[[sk:Sympatický nervový systém]] |
|||
[[sl:Simpatično živčevje]] |
|||
[[sr:Simpatički nervni sistem]] |
|||
[[sv:Sympatiska nervsystemet]] |
|||
[[th:ระบบประสาทซิมพาเทติก]] |
|||
[[tr:Sempatik sinir sistemi]] |
|||
[[uk:Симпатична нервова система]] |
|||
[[zh:交感神经]] |
Inačica od 10. ožujka 2013. u 16:00
Simpatikus (Sympathicus) ili simpatički živčani sustav grana je aferentnog živčanog sustava naročito aktivna tijekom čuvstvenih reakcija poput straha i tjeskobe koje troše tjelesne zalihe energije. Po pravilu, simpatikus povećava sposobnost organizma za napore, priprema organizam na pojačani rad i za opasnost, a djeluje i u stanju emocionalnih promjena.Simpatikus širi zjenice, smanjuje izlučivanje sline, ubrzava disanje i rad srca, pojačava izlučivanje hormona adrenalina iz nadbubrežne žlijezde, usporava rad crijeva i pražnjenje mokraćnog mjehura.
Simpatikusni živci imaju svoj početak u torakolumbalnom dijelu kičme (grudno-slabinskom), dok je početak parasimpatikusa u prednjo-križnom dijelu kralježnice (kranio-sakralnom). Druga anatomska razlika je u dužini vlakana, jer se vegetativni živčani sustav sastoji od živčanih vlakana i ganglija. Ganglije su centralni živčani organi za vegetativni živčani sustav. Oni su reflesksni centri i centri autonomije. Ganglije su građene od malih multipolarnih stanica i niti, među kojima razlikujemo aferentne niti, koje završavaju u ganglijima i eferentne niti, koje počinju iz stanica ganglija i treće su prolazne niti, koje samo prolaze kroz ganglije. Predganglijska vlakna (aferentna) izlaze iz leđne moždine i završavaju u vertebralnim ili prevertebralnim ganglijama. Postganglijska (eferentna) vlakna počinju u ganglijama i idu prema organu. Predganglijska vlakna su bijela, jer sadrže mijelinsku ovojnicu, dok su postganglijska vlakna siva jer nemaju mijelinsku ovojnicu. Kod simpatikusa su predganglijska vlakna kratka, a postganglijska duga, dok je obratno kod parasimpatikusa. Ganglije vegetativnog živčanog sustava poredane su ventrolateralno uz kralježnicu. To su vertebralne ganglije. Druge ganglije nalaze se dalje od kralježnice i to su prevertebralne ganglije, a treća je grupa smještena u stjenci šupljih organa i to su intramuralne ganglije. Upravo ova opskrbljenost vegetativnog živčanog sustava ganglijama omogućava automatizam u radu ovog sistema, a za vlakna je karakteristično da se u svom toku barem jednom prekidaju. Vegetativni živci su mješoviti jer imaju motorična vlakna, koja odlaze na glatku muskulaturu pojedinih organa, zatim na krvne žile vazomotoričnih i sekretornih žlijezda.