Samanidsko Carstvo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 40 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q486181 na Wikidati
m lektura
Redak 68: Redak 68:


== Literatura ==
== Literatura ==
*{{en icon}} {{citat knjiga|naslov=Samanid Dynasty|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/520234/Samanid-dynasty|godina=2011}}
*{{eng oznaka}} {{citat knjiga|naslov=Samanid Dynasty|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/520234/Samanid-dynasty|godina=2011}}
*{{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Bosworth|ime=Clifford Edmund|naslov=Asad B. Sāmānḵodā|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|lokacija=New York|url=http://www.iranica.com/articles/asad-b-1|datum=15. prosinca 1987.}}
*{{eng oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Bosworth|ime=Clifford Edmund|naslov=Asad B. Sāmānḵodā|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|lokacija=New York|url=http://www.iranica.com/articles/asad-b-1|datum=15. prosinca 1987.}}
*{{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Frye|ime=Richard Nelson|urednik=Frye, Richard Nelson|naslov=The period from the Arab invasion to the Saljuqs|poglavlje=4. The Sāmānids|serija=The Cambridge History of Iran|svezak=IV|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|year=1975|doi=10.1017/CHOL9780521200936.005|isbn=9780521200936}}
*{{eng oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Frye|ime=Richard Nelson|urednik=Frye, Richard Nelson|naslov=The period from the Arab invasion to the Saljuqs|poglavlje=4. The Sāmānids|serija=The Cambridge History of Iran|svezak=IV|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|year=1975|doi=10.1017/CHOL9780521200936.005|isbn=9780521200936}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|prezime=Nagel|ime=Tilman|naslov=Die islamische Welt bis 1500.|izdavač=Oldenbourg Wissenschaftsverlag|lokacija=München|godina=1998|isbn=3-486-53011-9}}
*{{deu icon}} {{citat knjiga|prezime=Nagel|ime=Tilman|naslov=Die islamische Welt bis 1500.|izdavač=Oldenbourg Wissenschaftsverlag|lokacija=München|godina=1998|isbn=3-486-53011-9}}
*{{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Shahmiri|ime=Cyrus|naslov=Samanid Dynasty|serija=Iran Chamber|url=http://www.iranchamber.com/history/samanids/samanids.php|godina=2011}}
*{{eng oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Shahmiri|ime=Cyrus|naslov=Samanid Dynasty|serija=Iran Chamber|url=http://www.iranchamber.com/history/samanids/samanids.php|godina=2011}}


[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]

Inačica od 25. ožujka 2013. u 02:00

Samanidsko Carstvo

Sāmāniyān (سامانیان)


819.999.
 

Lokacija Samanidskog Carstva
Lokacija Samanidskog Carstva
Zemljovid Samanidskog Carstva
Glavni grad Balh, Buhara, Samarkand, Herat
Jezik/ci perzijski
Religija sunitski islam
Vlada Monarhija
Emir
 - 819.-855. Jahja ibn Asad (prvi)
 - 999. Abd al-Malik II. (zadnji)
Povijest Srednji vijek
 - uspostavljena 819.
 - ukinuta 999.

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. stoljeću. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na abasidski kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku državu Safarida, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidsko Carstvo. Samanidsko razdoblje ostalo je upamćeno prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.

Literatura