Sumporov(IV) oksid: razlika između inačica
m Pseudoznanstvenik je premjestio stranicu Sumporov(iv) oksid na Sumporov(IV) oksid |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Sumporov(IV) oksid''' ('''sumporov dioksid''', SO<sub>2</sub>) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem [[sumpor]]a, [[sumporovodik]]a, te prženjem sulfidnih ruda. |
|||
'''Sumporov dioksid''' (Sumporov(IV)oksid) je kemijski spoj jednog atoma [[sumpor]]a i dva atoma [[kisik]]a ili skraćeno SO<sub>2</sub>. Proizvode ga vulkani i neki industrijski procesi. Pošto ugljen i nafta često sadrže spojeve sumpora, njihovo izgaranje stvara sumporov dioksid osim ako nisu uklonjeni prije spaljivanja goriva. Daljnja oksidacija SO<sub>2</sub>, uz prisutnost katalizatora kao što je NO<sub>2</sub> ([[Dušikov dioksid]]) tvori H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>, i kasnije kisele kiše. |
|||
To je nadražujući [[plin]] koji nastaje izgaranjem sumpora, a u rekciji s vodom tvori sulfitnu |
|||
(sumporastu) kiselinu . |
|||
==Osobine i rasprostranjenost (nastajanje)== |
|||
Strukturnu formulu sumporova(IV) oksida prikazujemo rezonancijskim strukturama koje ukazuje na polarnost molekula. |
|||
U vodi se lako otapa (c(SO<sub>2</sub>) ~2 mol/L pri 150°C), a vodena otopina pokazuje kiselu reakciju; nastaje [[Sumporasta kiselina|sulfitna kiselina]]). |
|||
Nalazi se u plinovima izgaranja tvari koje sadrže sumpor, pa tako i u ispušnim plinovima. U gradovima i industrijskim područjima sumporov dioksid nastaje izgaranjem fosilnih goriva, ugljena i nafte, koja sadrže sumpor. Uz dim i maglu, SO2 je glavni uzrok nastajanja “smoga”, za bilje i ljude štetne atmosfere koja djeluje i korozivno na konstrukcijske materijale, kamen, beton, željezo i druge, pa se sa starih spomenika kulture najčešće skidaju te crne naslage. |
|||
Proizvode ga i vulkani. Daljnja oksidacija SO<sub>2</sub>, uz prisutnost katalizatora kao što je NO<sub>2</sub> ([[Dušikov dioksid]]) tvori H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>, i kasnije [[kisele kiše]]. |
|||
Šteti ljudskom organizmu jer oštećuje dišne organe. Posebno je otrovan za niže organizme. S dušikovim oksidima i ozonom stvara [[smog]], a glavni je uzročnik kiselih kiša. |
|||
==Dobivanje== |
|||
Industrijski se dobiva izgaranjem [[sumpor]]a ili prženjem sulfidnih ruda, primjerice [[pirit]]a (FeS<sub>2</sub>) u kojem se nalazi disulfidni ion: |
|||
4 FeS<sub>2</sub>(s) + 11 O<sub>2</sub>(g) --> 2 Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>(s) + 8 SO<sub>2</sub>(g) |
|||
Sumporov dioksid je oko dva puta teži od zraka pa se može “izliti” iz jedne posude u drugu. Uz slobodan pristup kisika nastaje sumporov trioksid koji s prisutnom vlagom u zraku daje bijelu maglu sumporne kiseline. |
|||
Pročišćavanje sumporova dioksida i zraka od primjesa npr. prašine, vodene pare i drugih plinova, potrebno je zbog uklanjanja katalitičkih otrova koji umanjuju djelovanje katalizatora u sljedećoj fazi proizvodnje. Najčešće se čisti pomoću elektrofiltera. |
|||
U laboratoriju se sumporov dioksid najčešće dobiva djelovanjem kiseline na sulfite. |
|||
== Nastajanje == |
== Nastajanje == |
||
Nastaje gorenjem sumpora pri čemu se sumpor spaja s kisikom iz zraka tvoreći sumporov dioksid. |
Nastaje gorenjem sumpora pri čemu se sumpor spaja s kisikom iz zraka tvoreći sumporov dioksid. |
||
S (s) + O<sub>2</sub> (g) |
S (s) + O<sub>2</sub> (g) --> SO<sub>2</sub> (g) |
||
==Uporaba== |
|||
Sumpor + Kisik → Sumporov dioksid |
|||
SO2 u plinovitom stanju se koristi kao konzervans u prehrambenoj industriji za konzerviranje suhog voća i voćnih prerađevina. U pivovarama i vinarijama se rabi za regulaciju vrenja.<br /> |
|||
Rabi se za proizvodnju sumporaste kiseline, koja se također koristi u vinarstvu za dimljenje (sumporenje) bačava (kao vodena rastopina SO2), u proizvodnji sulfitne celuloze, za dezinfekciju, u borbi protiv štetočina, u rashladnim strojevima, itd.. |
|||
Velike količine SO2 koriste se u tekstilnoj industriji za bijeljenje svile, vune, slame i drugih materijala osjetljivih na redukcijsko djelovanje klora. |
|||
Najveće količine sumporova(IV) oksida koriste se za proizvodnju sumporova(VI) oksida (ujedno je i međuproizvod), odnosno za dobivanje najvažnije mineralne kiseline, sumporne kiseline (H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>). |
|||
{{Mrva-kem}} |
{{Mrva-kem}} |
||
==Izvor== |
|||
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 10 (Sl-To), str. 338.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2008.g. ISBN 978-953-6036-40-0 |
|||
[[Kategorija:Kemijski spojevi]] |
[[Kategorija:Kemijski spojevi]] |
Inačica od 6. travnja 2013. u 17:09
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Osobine i rasprostranjenost (nastajanje)
Strukturnu formulu sumporova(IV) oksida prikazujemo rezonancijskim strukturama koje ukazuje na polarnost molekula.
U vodi se lako otapa (c(SO2) ~2 mol/L pri 150°C), a vodena otopina pokazuje kiselu reakciju; nastaje sulfitna kiselina).
Nalazi se u plinovima izgaranja tvari koje sadrže sumpor, pa tako i u ispušnim plinovima. U gradovima i industrijskim područjima sumporov dioksid nastaje izgaranjem fosilnih goriva, ugljena i nafte, koja sadrže sumpor. Uz dim i maglu, SO2 je glavni uzrok nastajanja “smoga”, za bilje i ljude štetne atmosfere koja djeluje i korozivno na konstrukcijske materijale, kamen, beton, željezo i druge, pa se sa starih spomenika kulture najčešće skidaju te crne naslage.
Proizvode ga i vulkani. Daljnja oksidacija SO2, uz prisutnost katalizatora kao što je NO2 (Dušikov dioksid) tvori H2SO4, i kasnije kisele kiše.
Šteti ljudskom organizmu jer oštećuje dišne organe. Posebno je otrovan za niže organizme. S dušikovim oksidima i ozonom stvara smog, a glavni je uzročnik kiselih kiša.
Dobivanje
Industrijski se dobiva izgaranjem sumpora ili prženjem sulfidnih ruda, primjerice pirita (FeS2) u kojem se nalazi disulfidni ion:
4 FeS2(s) + 11 O2(g) --> 2 Fe2O3(s) + 8 SO2(g)
Sumporov dioksid je oko dva puta teži od zraka pa se može “izliti” iz jedne posude u drugu. Uz slobodan pristup kisika nastaje sumporov trioksid koji s prisutnom vlagom u zraku daje bijelu maglu sumporne kiseline.
Pročišćavanje sumporova dioksida i zraka od primjesa npr. prašine, vodene pare i drugih plinova, potrebno je zbog uklanjanja katalitičkih otrova koji umanjuju djelovanje katalizatora u sljedećoj fazi proizvodnje. Najčešće se čisti pomoću elektrofiltera.
U laboratoriju se sumporov dioksid najčešće dobiva djelovanjem kiseline na sulfite.
Nastajanje
Nastaje gorenjem sumpora pri čemu se sumpor spaja s kisikom iz zraka tvoreći sumporov dioksid.
S (s) + O2 (g) --> SO2 (g)
Uporaba
SO2 u plinovitom stanju se koristi kao konzervans u prehrambenoj industriji za konzerviranje suhog voća i voćnih prerađevina. U pivovarama i vinarijama se rabi za regulaciju vrenja.
Rabi se za proizvodnju sumporaste kiseline, koja se također koristi u vinarstvu za dimljenje (sumporenje) bačava (kao vodena rastopina SO2), u proizvodnji sulfitne celuloze, za dezinfekciju, u borbi protiv štetočina, u rashladnim strojevima, itd..
Velike količine SO2 koriste se u tekstilnoj industriji za bijeljenje svile, vune, slame i drugih materijala osjetljivih na redukcijsko djelovanje klora.
Najveće količine sumporova(IV) oksida koriste se za proizvodnju sumporova(VI) oksida (ujedno je i međuproizvod), odnosno za dobivanje najvažnije mineralne kiseline, sumporne kiseline (H2SO4).
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 10 (Sl-To), str. 338.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2008.g. ISBN 978-953-6036-40-0