Madagaskarski prstaš: razlika između inačica
m Bot: Migrating 43 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q186778 (translate me) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | boja = pink |
{{Taksokvir | boja = pink |
||
| naziv = Madagaskarski prstaš ( |
| naziv = Madagaskarski prstaš (Aj-aj) |
||
| status = EN |
| status = EN |
||
| slika = Fingertier.jpg |
| slika = Fingertier.jpg |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
| dvoimeno_autorstvo = [[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], [[1788]]. |
| dvoimeno_autorstvo = [[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], [[1788]]. |
||
}} |
}} |
||
'''Madagaskarski prstaš''' ili ''' |
'''Madagaskarski prstaš''' ili '''Aj-aj''' (''Daubentonia madagascariensis'') je jedini živući pretstavnik porodice Daubentoniidae iz reda [[primati|primata]]. Ime 'Aj-aj' izvedeno je iz madagaskarskog naziva ove životinje Hay-hay, Ahay i Aiay. |
||
== Rasprostranjenost == |
== Rasprostranjenost == |
||
Aj-aji žive samo na [[Madagaskar]]u, na sjeverozapadnom i istočnom dijelu otoka. |
|||
== Izgled == |
== Izgled == |
||
Ovo je najveći primat koji živi noću. dužina tijela mu je od 36 do 44 centimetra. Na tijelo se nadovezuje rep dug od 20 do 60 [[cm]] s dugim dlakama. [[Krzno]] im je crno s bijelim licem i donjim dijelom tijela. [[Oko|Oči]] su im sjajno žute i vrlo velike kao i [[uho|uši]], a sluh izvanredan, što im je oboje vrlo korisno u |
Ovo je najveći primat koji živi noću. dužina tijela mu je od 36 do 44 centimetra. Na tijelo se nadovezuje rep dug od 20 do 60 [[cm]] s dugim dlakama. [[Krzno]] im je crno s bijelim licem i donjim dijelom tijela. [[Oko|Oči]] su im sjajno žute i vrlo velike kao i [[uho|uši]], a sluh izvanredan, što im je oboje vrlo korisno u mraku. Teški su do 3 [[kg]]. |
||
== Način života == |
== Način života == |
||
Aj-aj je životinja koja živi noću, i zbog toga ima vrlo velike oči. Na svojim noćnim turama prelazi velike udaljenosti. Preko dana spava u gnijezdu u krošnjama drveća. Iako uglavnom živi na drveću, kreće se i po tlu. I u krošnjama i na tlu se kreće koristeći sva četiri [[ekstremitet]]a. Skokovima od grane do grane upravlja repom. |
|||
Oni u svom [[biotop]]u na određeni način zamjenjuju [[djetlovke]]. Njihov produženi srednji prst je posljedica specijalizacije te vrste načinu kako se hrane. |
Oni u svom [[biotop]]u na određeni način zamjenjuju [[djetlovke]]. Njihov produženi srednji prst je posljedica specijalizacije te vrste načinu kako se hrane. Aj-aj tim prstom lupka po drvetu i analizira odjek. Na taj način utvrđuje gdje je pod korom šupljina u kojoj vjerojatno živi [[larva]] nekog [[kukci|kukca]]. Kad pronađe takvo mjesto, [[zub]]ima "otvara" koru i svojim dugim srednjim prstom ulazi u kanal koji je napravila larva u kori drveta i izvlači ju van. No, oni se ne hrane samo larvama. Jedu i [[orah]]e, [[nektar]], [[voće]], [[šećerna trska|šećernu trsku]] i [[gljive]]. Čini se, da im niti [[kokosov orah|kokosovi orasi]] ne predstavljaju nikakav problem. |
||
Za svoje boravište najrađe odabiru [[kišna šuma|kišne šume]], ali su vrlo prilagodljivi. |
Za svoje boravište najrađe odabiru [[kišna šuma|kišne šume]], ali su vrlo prilagodljivi. |
||
Aj-aji su uglavnom samotnjaci, no primijećeno je i da dvije životinje idu zajedno u potragu za hranom. |
|||
[[Datoteka:Aye-Aye (Chiromys madagascariensis).png|mini|250px|desno|Ilustracija iz knjige Alfreda Brehma "Život životinja"]] |
[[Datoteka:Aye-Aye (Chiromys madagascariensis).png|mini|250px|desno|Ilustracija iz knjige Alfreda Brehma "Život životinja"]] |
||
Redak 43: | Redak 43: | ||
U zatočeništvu mogu doživjeti do 25 godina. |
U zatočeništvu mogu doživjeti do 25 godina. |
||
== |
== Aj-aj i čovjek == |
||
Madagaskarci imaju vrlo podvojen odnos prema |
Madagaskarci imaju vrlo podvojen odnos prema aj-ajima. Dijelom ga se smatra dobrim znakom, a dijelom zlim duhom čije glasanje "aye-aye" smatraju najavom smrti i boje ga se. U svakom slučaju, pripisuju im [[magija|magične]] sposobnosti. |
||
Krčenje šuma pa otuda i smanjivanje njihovog životnog prostora ih sve više prisiljava da dolaze na [[plantaža|plantaže]] gdje se onda hrane uzgajanim [[voće]]m. Vlasnici plantaža ih najčešće doživljavaju kao pošast. |
Krčenje šuma pa otuda i smanjivanje njihovog životnog prostora ih sve više prisiljava da dolaze na [[plantaža|plantaže]] gdje se onda hrane uzgajanim [[voće]]m. Vlasnici plantaža ih najčešće doživljavaju kao pošast. |
||
Ljudi, uprkos zabrane, ubijaju ili protjeruju |
Ljudi, uprkos zabrane, ubijaju ili protjeruju aj-aje iz dva razloga: s jedne strane radi zaštite plantaža, a s druge da odvrate zlu kob koju tobože donose. Pri tome, to uopće nije teško, jer su aj-aji vrlo povjerljive životinje. |
||
Zbog tih razloga, kao i radi neprekidnog smanjivanja njihovog prirodnog životnog prostora, ove životinje su vrlo ugrožene, i ozbiljno im prijeti izumiranje. Zato ih se uzgaja na mnogim mjestima na [[Madagaskar]]u ali i izvan njega. Osim toga, na Madagaskaru su organizirana brojna [[zaštićeno područje|zaštićena područja]] u nadi, da im to može biti sigurno utočište. |
Zbog tih razloga, kao i radi neprekidnog smanjivanja njihovog prirodnog životnog prostora, ove životinje su vrlo ugrožene, i ozbiljno im prijeti izumiranje. Zato ih se uzgaja na mnogim mjestima na [[Madagaskar]]u ali i izvan njega. Osim toga, na Madagaskaru su organizirana brojna [[zaštićeno područje|zaštićena područja]] u nadi, da im to može biti sigurno utočište. |
Inačica od 16. listopada 2013. u 19:49
Madagaskarski prstaš (Aj-aj) | |
---|---|
Punjeni primjerak iz Prirodoslovnog muzeja u Beču | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Ugroženi | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Primates |
Podred: | Strepsirrhini |
Infrared: | Chiromyiformes Anthony i Coupin, 1931. |
Porodica: | Daubentoniidae Gray, 1863. |
Rod: | Daubentonia É. Geoffroy, 1795. |
Vrsta: | D. madagascariensis |
Dvojno ime | |
Daubentonia madagascariensis Gmelin, 1788. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Madagaskarski prstaš ili Aj-aj (Daubentonia madagascariensis) je jedini živući pretstavnik porodice Daubentoniidae iz reda primata. Ime 'Aj-aj' izvedeno je iz madagaskarskog naziva ove životinje Hay-hay, Ahay i Aiay.
Rasprostranjenost
Aj-aji žive samo na Madagaskaru, na sjeverozapadnom i istočnom dijelu otoka.
Izgled
Ovo je najveći primat koji živi noću. dužina tijela mu je od 36 do 44 centimetra. Na tijelo se nadovezuje rep dug od 20 do 60 cm s dugim dlakama. Krzno im je crno s bijelim licem i donjim dijelom tijela. Oči su im sjajno žute i vrlo velike kao i uši, a sluh izvanredan, što im je oboje vrlo korisno u mraku. Teški su do 3 kg.
Način života
Aj-aj je životinja koja živi noću, i zbog toga ima vrlo velike oči. Na svojim noćnim turama prelazi velike udaljenosti. Preko dana spava u gnijezdu u krošnjama drveća. Iako uglavnom živi na drveću, kreće se i po tlu. I u krošnjama i na tlu se kreće koristeći sva četiri ekstremiteta. Skokovima od grane do grane upravlja repom.
Oni u svom biotopu na određeni način zamjenjuju djetlovke. Njihov produženi srednji prst je posljedica specijalizacije te vrste načinu kako se hrane. Aj-aj tim prstom lupka po drvetu i analizira odjek. Na taj način utvrđuje gdje je pod korom šupljina u kojoj vjerojatno živi larva nekog kukca. Kad pronađe takvo mjesto, zubima "otvara" koru i svojim dugim srednjim prstom ulazi u kanal koji je napravila larva u kori drveta i izvlači ju van. No, oni se ne hrane samo larvama. Jedu i orahe, nektar, voće, šećernu trsku i gljive. Čini se, da im niti kokosovi orasi ne predstavljaju nikakav problem.
Za svoje boravište najrađe odabiru kišne šume, ali su vrlo prilagodljivi.
Aj-aji su uglavnom samotnjaci, no primijećeno je i da dvije životinje idu zajedno u potragu za hranom.
Razmnožavanje
U vrijeme parenja kao i u ograničenoj mjeri u razdoblju podizanja mladunca, aye-aye žive u paru. O razmnožavanju je vrlo malo poznato. Ženka svake dvije godine koti jedno mladunče, uglavnom u listopadu ili studenom.
U zatočeništvu mogu doživjeti do 25 godina.
Aj-aj i čovjek
Madagaskarci imaju vrlo podvojen odnos prema aj-ajima. Dijelom ga se smatra dobrim znakom, a dijelom zlim duhom čije glasanje "aye-aye" smatraju najavom smrti i boje ga se. U svakom slučaju, pripisuju im magične sposobnosti.
Krčenje šuma pa otuda i smanjivanje njihovog životnog prostora ih sve više prisiljava da dolaze na plantaže gdje se onda hrane uzgajanim voćem. Vlasnici plantaža ih najčešće doživljavaju kao pošast.
Ljudi, uprkos zabrane, ubijaju ili protjeruju aj-aje iz dva razloga: s jedne strane radi zaštite plantaža, a s druge da odvrate zlu kob koju tobože donose. Pri tome, to uopće nije teško, jer su aj-aji vrlo povjerljive životinje.
Zbog tih razloga, kao i radi neprekidnog smanjivanja njihovog prirodnog životnog prostora, ove životinje su vrlo ugrožene, i ozbiljno im prijeti izumiranje. Zato ih se uzgaja na mnogim mjestima na Madagaskaru ali i izvan njega. Osim toga, na Madagaskaru su organizirana brojna zaštićena područja u nadi, da im to može biti sigurno utočište.