Sažimanje podataka bez gubitaka: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m link
Wikidata
Redak 14: Redak 14:


<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

[[cs:Bezeztrátová komprese]]
[[de:Verlustfreie Datenkompression]]
[[en:Lossless data compression]]
[[es:Algoritmo de compresión sin pérdida]]
[[it:Compressione dati lossless]]
[[ja:可逆圧縮]]
[[no:Tapsfri komprimering]]
[[pl:Kompresja bezstratna]]
[[pt:Compressão sem perda de dados]]
[[ru:Lossless]]
[[sv:Icke-förstörande komprimering]]
[[th:Lossless]]
[[zh:无损数据压缩]]

Inačica od 3. kolovoza 2014. u 22:20

Sažimanje podataka bez gubitaka naziv je za proces uklanjanja zalihosti bez gubitaka informacija. Za razliku od sažimanja podataka s gubitcima[1], postupci sažimanja bez gubitaka izvornu poruku zbijaju u takav učinkovitiji prikaz koji je jednakovrijedan izvornom. To znači i da su postupci koji spadaju u ovu kategoriju reverzibilni, odnosno svakome pripada određen obratan postupak, koji iz sažete poruke može ponovno stvoriti izvornu.

Primjer

Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su Huffmanovo kodiranje i Lempel-Ziv obitelj algoritama.

Primjena

Kombinacija navedenih algoritama pojavljuje se kao jedna od metoda sažimanja u ZIP formatu za arhiviranje datoteka, te PNG formatu za zapis slika. Osim kod ZIP-a, sažimanje bez gubitaka primjenjuje se i u drugim formatima za arhiviranje, profesionalnom formatu zapisa glazbe FLAC, u HTTP-u i općenito u situacijama gdje postoji redundancija, a gubitak informacija je nepoželjan.

Povezani članci

Bilješke i referencije

  1. Geodetski fakultet u Zagrebu Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011.