Eloksiranje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
!!!uređen članak, ali potrebno dodati kategoriju!!!
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Eloksirani alu-profil.JPG|minijatura|Eloksirani alu-profil]]
[[Datoteka:Eloksirani alu-profil.JPG|minijatura|Eloksirani alu-profil]]
== Eloksiranje ==


'''Eloksiranje''' (kratica od Eloksal; elektroliticka oksidacija aluminija) je metoda u površinskoj tehnici kojom se namjerno izaziva stvaranje oksidnog zaštitnog sloja na [[aluminij]]u putem anodne oksidacije. Pritom se, za razliku od metode galvanskog presvlačenja, zaštitni sloj ne taloži na materijalu, već je stvoren od samog [[materijal]]a. Preobražajem najgornjeg sloja [[metal]]a se stvara jedan [[oksid]] odnosno [[hidroksid]]. Time nastaje jedan 5 do 25 mikrometara debeli sloj koji dublje slojeve štiti od [[korozija|korozije]] tako dugo dok ovaj nije oštećen na mehanički ili neki drugi način.
----

'''Eloksiranje''' (kratica od Eloksal; elektroliticka oksidacija aluminija) je metoda u povrsinskoj tehnici kojom se namjerno izaziva stvaranje oksidnog zastitnog sloja na aluminiju putem anodne oksidacije.Pritom se, za razliku od metode galvanskog presvlacenja, zastitni sloj ne talozi na materijalu, vec je stvoren od samog materijala.Preobrazajem najgornjeg sloja metala se stvara jedan oksid onosno hidroksid.Time nastaje jedan 5 do 25 mikrometara debeli sloj koji dublje slojeve stiti od korozije tako dugo dok ovaj nije ostecen na mehanicki ili neki drugi nacin.

----

[[kod jezika:http://de.wikipedia.org/wiki/Eloxal-Verfahren]]

Inačica od 16. siječnja 2015. u 22:48

Eloksirani alu-profil

Eloksiranje (kratica od Eloksal; elektroliticka oksidacija aluminija) je metoda u površinskoj tehnici kojom se namjerno izaziva stvaranje oksidnog zaštitnog sloja na aluminiju putem anodne oksidacije. Pritom se, za razliku od metode galvanskog presvlačenja, zaštitni sloj ne taloži na materijalu, već je stvoren od samog materijala. Preobražajem najgornjeg sloja metala se stvara jedan oksid odnosno hidroksid. Time nastaje jedan 5 do 25 mikrometara debeli sloj koji dublje slojeve štiti od korozije tako dugo dok ovaj nije oštećen na mehanički ili neki drugi način.