Mijo Lončarić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Mijo Lončarić''' ([[Reka]], [[Koprivnica]], [[1. rujna]] [[1941.]])<ref>http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=845&podaci=biografija</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.)[1] jedan od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca, najveći poznavatelj kajkavštine |
'''Mijo Lončarić''' ([[Reka]], [[Koprivnica]], [[1. rujna]] [[1941.]])<ref>http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=845&podaci=biografija</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.)[1] jedan od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca, najveći poznavatelj kajkavštine. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Počinje raditi u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] [[1973.]] godine (tada je to bio ''Institut za jezik''), ravnatelj je od [[1987.]] do [[1996.]]<ref>http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html</ref> |
Počinje raditi u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] [[1973.]] godine (tada je to bio ''Institut za jezik''), ravnatelj je od [[1987.]] do [[1996.]]<ref>http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html</ref> |
||
Koncepcija i projekt "Hrvatski jezični atlas", za koji istražio najviše hrvatskih govora u dijaspori. Vodio izradu "Fonoloških opisa čakavskih punktova obuhvaćenih HJA". Značajna djelatnost i za književni jezik (projekt: "Suvremeni hrvatski književni jezik"), jedan je od autora „plave“ gramatike (1979), voditelj prerade za 3. izdanje ("Hrvatska gramatika", najbolja u „jednim koricama“); autor koncepcija i koautor nekih važnih priručnika ("Hrvatski jezični savjetnik", "Hrvatski školski rječnik", "Fonologija" i "Morfologija" - udžbenici za gimnaziju). Urednik i koautor monografije "Hrvatski jezik" (prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - "Najnowsze dzieje jezykow slowianskich / Najnovija povijest slavenskih jezika", 13 knjiga). Koautor "Gradišćanskohrvatskoga rječnika" i "Gradišćanskohrvatske gramatike". |
|||
== Nepotpun popis djela == |
== Nepotpun popis djela == |
||
Inačica od 25. prosinca 2015. u 11:33
Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.)[1] hrvatski Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.)[1] jedan od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca, najveći poznavatelj kajkavštine.
Životopis
Počinje raditi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje 1973. godine (tada je to bio Institut za jezik), ravnatelj je od 1987. do 1996.[2]
Koncepcija i projekt "Hrvatski jezični atlas", za koji istražio najviše hrvatskih govora u dijaspori. Vodio izradu "Fonoloških opisa čakavskih punktova obuhvaćenih HJA". Značajna djelatnost i za književni jezik (projekt: "Suvremeni hrvatski književni jezik"), jedan je od autora „plave“ gramatike (1979), voditelj prerade za 3. izdanje ("Hrvatska gramatika", najbolja u „jednim koricama“); autor koncepcija i koautor nekih važnih priručnika ("Hrvatski jezični savjetnik", "Hrvatski školski rječnik", "Fonologija" i "Morfologija" - udžbenici za gimnaziju). Urednik i koautor monografije "Hrvatski jezik" (prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - "Najnowsze dzieje jezykow slowianskich / Najnovija povijest slavenskih jezika", 13 knjiga). Koautor "Gradišćanskohrvatskoga rječnika" i "Gradišćanskohrvatske gramatike".
Nepotpun popis djela
- "Kajkaviana & Alia: ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima", Zrinski, Čakovec; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2005., ISBN 953-155-086-7
- "Hrvatski jezik", urednik, Uniwersytet Opolski - Institut filologii Polskiej, Opole, 1998., ISBN 83-86881-22-4
- "Rječnik govora Gole: srednjopodravska kajkavština", Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1997., ISBN 953-6637-00-6
- "Kajkavsko narječje", Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-50315-6
- "Kaj-jučer i danas: ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavštini", Zrinski, Čakovec, 1990.
- "Bilogorski kajkavski govori", Zagreb, 1980.
Nagrade
- Nagrada J. J. Strossmayer, 1997. za knjigu Kajkavsko narječje.
- Nagrada Franz Miklošič (Visoka škola Sombatel, Mađarska) za hrvatsko-mađarsku znanstvenu suradnju.