Diodor Sicilski: razlika između inačica
+img |
|||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Djelo „Bibliotheca historica“ == |
== Djelo „Bibliotheca historica“ == |
||
[[File:Bibliotheca historica.tif|thumb|''Bibliotheca historica'', 1746]] |
|||
Opće Diodorovo djelo o povijesti jest ''Bibliotheca historica'' („Povijesna knjižnica“) koje se sastoji od četrdeset knjiga<ref>http://www.livius.org/di-dn/diodorus/siculus.html</ref>, od čega su sačuvanje samo one pod brojevima I.-V. i XI.-XX., koje dijelimo na tri dijela. Prve tri knjige spominju doba [[Stara Grčka|grčkih]] i ostalih plemena do vremena [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Tematika tih djela je uglavnom geografska, a spominje se povijest i kultura [[Drevni Egipat|Egipta]] (I.), [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Indija|Indije]], [[Skiti]]je i [[Arabija|Arabije]] (II.), sjeverne [[Afrika|Afrike]] (III.), te [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Europa|Europe]] (IV.–VI.). |
Opće Diodorovo djelo o povijesti jest ''Bibliotheca historica'' („Povijesna knjižnica“) koje se sastoji od četrdeset knjiga<ref>http://www.livius.org/di-dn/diodorus/siculus.html</ref>, od čega su sačuvanje samo one pod brojevima I.-V. i XI.-XX., koje dijelimo na tri dijela. Prve tri knjige spominju doba [[Stara Grčka|grčkih]] i ostalih plemena do vremena [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Tematika tih djela je uglavnom geografska, a spominje se povijest i kultura [[Drevni Egipat|Egipta]] (I.), [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Indija|Indije]], [[Skiti]]je i [[Arabija|Arabije]] (II.), sjeverne [[Afrika|Afrike]] (III.), te [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Europa|Europe]] (IV.–VI.). |
||
Inačica od 18. studenoga 2017. u 16:28
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji[1]. Živio je u doba Cezarove vladavine[2].
Djelo „Bibliotheca historica“
Opće Diodorovo djelo o povijesti jest Bibliotheca historica („Povijesna knjižnica“) koje se sastoji od četrdeset knjiga[3], od čega su sačuvanje samo one pod brojevima I.-V. i XI.-XX., koje dijelimo na tri dijela. Prve tri knjige spominju doba grčkih i ostalih plemena do vremena Trojanskog rata. Tematika tih djela je uglavnom geografska, a spominje se povijest i kultura Egipta (I.), Mezopotamije, Indije, Skitije i Arabije (II.), sjeverne Afrike (III.), te Grčke i Europe (IV.–VI.).
U sljedećem dijelu (knjige VII.-XVII.) govori o povijesti svijeta od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Makedonskog.
Zadnji dio (XVII.-XX.) opisuje povijesne događaje od Aleksandrovih nasljednika do oko 60. pr. Kr. odnosno Cezarovih Galskih ratova, čiji kraj nije sačuvan.