Timarsko-spahijski sustav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Izvori: Historija |
→Izvori: ISTORIJA |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Timarsko-spahijski sustav''' uobičajeni je naziv za [[vojska|vojno]]-[[feudalni sustav]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od [[14. stoljeće|14.]] do [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>''Pravni leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref> To je ne samo oblik odnosa u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i oblik [[država|državnog]] izrabljivanja, nego je to i oblik organizacije konjanika ([[spahija]]), kao i oblik državne uprave.<ref>Š. Kurtović: ''Opća povijest prava i države. Stari i srednji vijek'', I. knjiga, Zagreb, 1994. ISBN 953-6231-05-0 </ref> |
'''Timarsko-spahijski sustav''' uobičajeni je naziv za [[vojska|vojno]]-[[feudalni sustav]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od [[14. stoljeće|14.]] do [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>''Pravni leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref> To je ne samo oblik odnosa u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i oblik [[država|državnog]] izrabljivanja, nego je to i oblik organizacije konjanika ([[spahija]]), kao i oblik državne uprave.<ref>Š. Kurtović: ''Opća povijest prava i države. Stari i srednji vijek'', I. knjiga, Zagreb, 1994. ISBN 953-6231-05-0 </ref> |
||
Karakterizirala ga je vojna nadarbina ([[timar]]) na državnom (mirijskom) zemljištu u [[Europa|Europi]] i [[Anadolija|Anadoliji]]. Postoje tri tipa vojnih nadarbina: '''''timar''''' u užem smislu (do 20.000 akči prihoda) za spahije konjanike, '''''[[zeamet]]''''' (od 20.000 do 100.000 akči prihoda) za zapovjednike spahijske konjice i '''''has''''' (preko 100.000 akči prihoda) za visoke državne i vojne dužnosnike.U socijalnom pogledu stanovništvo se dijelilo na '''asker <small>(vonički sloj)</small>''' |
Karakterizirala ga je vojna nadarbina ([[timar]]) na državnom (mirijskom) zemljištu u [[Europa|Europi]] i [[Anadolija|Anadoliji]]. Postoje tri tipa vojnih nadarbina: '''''timar''''' u užem smislu (do 20.000 akči prihoda) za spahije konjanike, '''''[[zeamet]]''''' (od 20.000 do 100.000 akči prihoda) za zapovjednike spahijske konjice i '''''has''''' (preko 100.000 akči prihoda) za visoke državne i vojne dužnosnike.U socijalnom pogledu stanovništvo se dijelilo na '''asker <small>(vonički sloj) i raju.</small>''' |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Inačica od 22. ožujka 2018. u 19:41
Timarsko-spahijski sustav uobičajeni je naziv za vojno-feudalni sustav Osmanskog Carstva od 14. do 19. stoljeća.[1] To je ne samo oblik odnosa u poljoprivredi i oblik državnog izrabljivanja, nego je to i oblik organizacije konjanika (spahija), kao i oblik državne uprave.[2]
Karakterizirala ga je vojna nadarbina (timar) na državnom (mirijskom) zemljištu u Europi i Anadoliji. Postoje tri tipa vojnih nadarbina: timar u užem smislu (do 20.000 akči prihoda) za spahije konjanike, zeamet (od 20.000 do 100.000 akči prihoda) za zapovjednike spahijske konjice i has (preko 100.000 akči prihoda) za visoke državne i vojne dužnosnike.U socijalnom pogledu stanovništvo se dijelilo na asker (vonički sloj) i raju.
Izvori
- ↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- ↑ Š. Kurtović: Opća povijest prava i države. Stari i srednji vijek, I. knjiga, Zagreb, 1994. ISBN 953-6231-05-0