Plamenik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. siječnja 2007. u 22:41

Plamenik je aparat koji se koristi u mnogim ljudskim djelatnostima. Svi plamenici rade na istom principu: Kemijskom reakcijom energenata stvara toplinu koja se može iskoristiti za zavarivanje, zagrijavanje, rezanje i drugo.

Plamenik u kemiji

U kemiji plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka preciznost i održavanje temperature stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu temperaturu, koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.

Najrašireniji u upotrebi su Bunsenov plamenik i Daniellov plamenik. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive ugljikovodike, uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu minerala i soli jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod alkalijskih metala, posebno kalija i natrija jer su gotovo sve njihove soli topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom. Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti vodik i čisti kisik i može uzorak zagrijati na 2700°C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka temperatura.

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 ==Plamenik u kemiji==
-U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu [[temperatura|temperaturu]], koristi se vodena kupka.
+U [[kemija|kemiji]] plamenici se koriste za zagrijavanje uzorka kada nije potrebna visoka [[preciznost]] i održavanje [[temperatura|temperature]] stalnom. U slučaju kada je potrebno održavati stalnu [[temperatura|temperaturu]], koristi se uljna (ili ponekad vodena) kupelj.
+Najrašireniji u upotrebi su Bunsenov plamenik i Daniellov plamenik. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive [[ugljikovodici|ugljikovodike]], uobičajeno propan-butan. Osim za zagrijavanje također se koristi za kvalitativnu analizu [[minerali|minerala]] i [[soli]] jer mnogi spojevi boje plamen. To je svojstvo najizraženije kod [[alkalijski metali|alkalijskih metala]]<nowiki>,</nowiki> posebno [[kalij]]a i [[natrij]]a jer su gotovo sve njihove [[soli]] topljive tako da se ne mogu dokazati selektivnim taloženjem. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom.
+Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti [[vodik]] i čisti [[kisik]] i može uzorak zagrijati na 2700°C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka [[temperatura]].
-Plamenici se također koriste za kvalitativnu analizu [[minerali|minerala]] i [[soli]] jer mnogi spojevi boje plamen, najčešće [[alkalijski metali]]<nowiki>,</nowiki> posebno [[kalij]] i [[natrij]] jer su gotovo sve njihove [[soli]] topljive što otežava analizu. Stakleno posuđe koje mora biti apsolutno suho suši se zagrijavanjem Bunsenovim plamenikom.
-Najrašireniji u upotrebi su Bunsenov plamenik i Daniellov plamenik. Bunsenov plamenik kao gorivo koristi zapaljive [[ugljikovodici|ugljikovodike]], uobičajeno propan-butan. Daniellov plamenik kao gorivo koristi čisti [[vodik]] i čisti [[kisik]] i može uzorak zagrijati na 2700°C te se zbog toga koristi kad je potrebna vrlo visoka [[temperatura]].
 [[Kategorija:Tehnologija]]