Dvorac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.139.35.202 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Luka244 Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Dvorac''' označava povijesnu [[građevina|građevinu]] stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili [[vladar]]i, pripradnici [[plemstvo|plemstva]], odnosno u imućniji posjednici. Dvorci su bili sjedišta posjeda odakle se tim posjedom upravljalo, ali se u njima i živjelo. Dvorci su se redovito gradili u krajoliku, a rjeđe u naselju. Uz dvorac kao središte posjeda obično su vezane gospodarske zgrade, [[vrt]]ovi i [[park]]ovi. Dakle, dvorac nije samo zgrada, koja je u pravilu zidana čvrstim materijalima ([[kamen]]om, [[opeka|opekom]]), već je to nedjeljiv sklop glavne zgrade namijenjene stanovanju, gospodarskih zgrada, perivoja i okoliša koji mu pripada u fizičkom (formalno-pravnom) i estetskom (doživljajno-ambijentalnom) smislu. |
'''Dvorac''' označava povijesnu [[građevina|građevinu]] stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili [[vladar]]i, pripradnici [[plemstvo|plemstva]], odnosno u imućniji posjednici. Dvorci su bili sjedišta posjeda odakle se tim posjedom upravljalo, ali se u njima i živjelo. Dvorci su se redovito gradili u krajoliku, a rjeđe u naselju. Uz dvorac kao središte posjeda obično su vezane gospodarske zgrade, [[vrt]]ovi i [[park]]ovi. Dakle, dvorac nije samo zgrada, koja je u pravilu zidana čvrstim materijalima ([[kamen]]om, [[opeka|opekom]]), već je to nedjeljiv sklop glavne zgrade namijenjene stanovanju, gospodarskih zgrada, perivoja i okoliša koji mu pripada u fizičkom (formalno-pravnom) i estetskom (doživljajno-ambijentalnom) smislu. |
||
==Popis dvoraca u Hrvatskoj == |
==Popis dvoraca u Hrvatskoj == |
||
dvorac Trakošćan |
|||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Inačica od 29. siječnja 2020. u 10:14
Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici. Dvorci su bili sjedišta posjeda odakle se tim posjedom upravljalo, ali se u njima i živjelo. Dvorci su se redovito gradili u krajoliku, a rjeđe u naselju. Uz dvorac kao središte posjeda obično su vezane gospodarske zgrade, vrtovi i parkovi. Dakle, dvorac nije samo zgrada, koja je u pravilu zidana čvrstim materijalima (kamenom, opekom), već je to nedjeljiv sklop glavne zgrade namijenjene stanovanju, gospodarskih zgrada, perivoja i okoliša koji mu pripada u fizičkom (formalno-pravnom) i estetskom (doživljajno-ambijentalnom) smislu.
Popis dvoraca u Hrvatskoj
Izvori
- M. Obad Šćitaroci, B. Bojanić Obad Šćitaroci, Dva tisućljeća tradicije dvoraca, vila i zamkova na tlu Hrvatske, Zagreb 2005.
- Dvorci i kurije, Ministarstvo kulture
