Pojačala snage: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 2. veljače 2020. u 15:59

Pojačala snage su pojačala kojima je glavna zadaća da trošilu predaju što veću izmjeničnu snagu uz što manja izobličenja i što veći stupanj djelotvornosti.

Osnovna svojstva[uredi | uredi kôd]

Na ulaz pojačala snage dovodimo prethodno pojačani naponski signal, a na izlaz se obično spaja trošilo. Nazivamo ih i izlaznim pojačalima. Pojačala snage proračunavaju se tako da se na njima ostvari najveća korisna snaga, a da se ne prijeđe dopuštena disipacija snage tranzistora, tj. da se pojačani signal nađe u normalnom aktivnom području.

Pojačala snage niskih frekvencija izrađuju se tako da rade u klasi A, B, AB i D. Pojačala snage klase C i E su pojačala za visoke frekvencije.

Kod pojačala snage klase A statička radna točka postavlja se u normalno aktivno područje na sredini dinamičkog radnog pravca. Kolektorska struja teče tijekom cijelog perioda ulaznog napona.
Kod pojačala snage klase B statička radna točka postavlja se na rubu normalnog aktivnog područja i područja zapiranja. Kolektorska struja teče tijekom jednog poluperioda ulaznog napona.
Kod pojačala snage klase AB statička radna točka postavlja se pri kraju normalnog aktivnog područja u blizini područja zapiranja. Kolektorska struja teče više od jednog poluperioda ulaznog napona.
Karakteristika pojačala snage klase C je ta da kolektorska struja teče u jednom dijelu poluperioda ulaznog napona. Statička radna točka postavlja se u području zapiranja.
Pojačala snage klase D u radu koriste pulsno-širinsku modulaciju.
Pojačala snage klase E u radu koriste usklađene titrajne krugove.

Stupanj djelotvornosti[uredi | uredi kôd]

Za pojačala snage definira se stupanj djelotvornosti. Stupanj djelotvornosti jednak je omjeru snage predane trošilu i snage koju daje izvor.

Odabir pojačala[uredi | uredi kôd]

Izbor pojačala ovisi o pojačanju snage, izlaznoj snazi, nelinearnim izobličenjima, frekvencijskoj karakteristici te snazi izvora napajanja.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi ISBN 978-953-250-120-9

Nedovršeni članak Pojačala snage koji govori o elektronici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Na ulaz pojačala snage dovodimo prethodno pojačani [[napon]]ski [[signal]], a na izlaz se obično spaja trošilo. Nazivamo ih i izlaznim pojačalima. Pojačala snage proračunavaju se tako da se na njima ostvari najveća korisna snaga, a da se ne prijeđe dopuštena disipacija snage tranzistora, tj. da se pojačani signal nađe u normalnom aktivnom području.
 Pojačala snage niskih [[frekvencija]] izrađuju se tako da rade u klasi A, B, AB i D. Pojačala snage klase C i E su pojačala za visoke frekvencije.
-* Kod [[Klase_rada_pojačala#A_klasa|pojačala snage klase A]] [[statička radna točka]] postavlja se u normalno aktivno područje na sredini dinamičkog radnog pravca. [[Kolektor]]ska [[struja]] teče tijekom cijelog perioda ulaznog napona.
+* Kod [[Klase rada pojačala#A klasa|pojačala snage klase A]] [[statička radna točka]] postavlja se u normalno aktivno područje na sredini dinamičkog radnog pravca. [[Kolektor]]ska [[struja]] teče tijekom cijelog perioda ulaznog napona.
-* Kod [[Klase_rada_pojačala#B_klasa|pojačala snage klase B]] statička radna točka postavlja se na rubu normalnog aktivnog područja i područja zapiranja. Kolektorska struja teče tijekom jednog [[Period|poluperioda]] ulaznog napona.
+* Kod [[Klase rada pojačala#B klasa|pojačala snage klase B]] statička radna točka postavlja se na rubu normalnog aktivnog područja i područja zapiranja. Kolektorska struja teče tijekom jednog [[Period|poluperioda]] ulaznog napona.
-* Kod [[Klase_rada_pojačala#AB_klasa|pojačala snage klase AB]] statička radna točka postavlja se pri kraju normalnog aktivnog područja u blizini područja zapiranja. Kolektorska struja teče više od jednog poluperioda ulaznog napona.
+* Kod [[Klase rada pojačala#AB klasa|pojačala snage klase AB]] statička radna točka postavlja se pri kraju normalnog aktivnog područja u blizini područja zapiranja. Kolektorska struja teče više od jednog poluperioda ulaznog napona.
-* Karakteristika [[Klase_rada_pojačala#C_klasa|pojačala snage klase C]] je ta da kolektorska struja teče u jednom dijelu poluperioda ulaznog napona. Statička radna točka postavlja se u području zapiranja.
+* Karakteristika [[Klase rada pojačala#C klasa|pojačala snage klase C]] je ta da kolektorska struja teče u jednom dijelu poluperioda ulaznog napona. Statička radna točka postavlja se u području zapiranja.
-* [[Klase_rada_pojačala#D_klasa|Pojačala snage klase D]] u radu koriste pulsno-širinsku modulaciju.
+* [[Klase rada pojačala#D klasa|Pojačala snage klase D]] u radu koriste pulsno-širinsku modulaciju.
 * [[Pojačala snage klase E]] u radu koriste usklađene titrajne krugove.
@@ Redak 18: / Redak 18: @@
 Za pojačala snage definira se stupanj djelotvornosti.
 '''Stupanj djelotvornosti''' jednak je omjeru snage predane trošilu i snage koju daje izvor.
 ==Odabir pojačala==
@@ Redak 26: / Redak 26: @@
 == Literatura ==
-* Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi ISBN 978-953-250-120-9
+* Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi {{ISBN|978-953-250-120-9}}
 {{Mrva-elek}}