Elektrokardiogram: razlika između inačica
Zamijenjen sadržaj stranice s »[]« Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor |
m uklonjena promjena suradnika 89.111.226.187 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Neptune, the Mystic Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Elektrokardiogram''' ('''EKG''') je crtež kojeg proizvodi '''elektrokardiograf''', uređaj koji bilježi električnu aktivnost [[srce|srca]] u vremenu. Analiza različitih valova i vektora [[depolarizacija|depolarizacije]] i [[repolarizacija|repolarizacije]] dovodi do značajnih podataka u dijagnostici bolesti. |
|||
[] |
|||
[[Datoteka:12leadECG.jpg|mini|300px|Prikaz normalnog EKGa]] |
|||
==Povijest== |
|||
[[Willem Einthoven]] izumio je EKG 1901.g. i za to je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1924.g. |
|||
== Fiziološka osnova EKGa == |
|||
Srcem prolazi srčani impuls koji se širi u tkiva oko srca. Mali dio tih struja dolazi do [[koža|kože]], gdje izaziva razlike potencijale, koje bilježe elektrode postavljene na kožu. Ekg snima 12 odvoda koji pretstavljaju razliku električnih potencijala između elektroda postavljenih na tijelo. Odvode možemo podijeliti u dvije grupe: periferne odvode (I, II, III, AVR, AVL, AVF) i perkordijalne odvode (V1, V2, V3, V4, V5, V6). |
|||
== Normalni EKG == |
|||
[[Datoteka:SinusRhythmLabels.svg|mini|Right|Shematski prikaz normalnog EKGa]] |
|||
EKG zdrave osobe sastoji se P-vala, QRS-kompleksa (kompleks se sastoji od Q-, R- i S-vala) i T-vala. |
|||
== Primjena EKGa == |
|||
Neke od primjena EKGa: |
|||
*EKG je [[zlatni standard]] u dijagnozi [[srčane aritmije|srčanih aritmija]] |
|||
*nalaz EKGa utječe na terapiju i procjenu rizika kod bolesnika sa sumnjom na akutni [[infarkt miokarda]] |
|||
*pomaže u dijagnostici poremećaja [[elektrolit]]a (npr. [[hiperkalemija]] i [[hipokalemija]]) |
|||
*EKG se koristi u "screeningu" za [[ishemijska bolest srca|ishemijsku bolest srca]] u [[ergometrija|ergometriji]] |
|||
*EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su [[plućna embolija]] i [[hipotermija]] |
|||
[[Kategorija:Dijagnostički postupci]] |
|||
Inačica od 13. rujna 2020. u 15:45
Elektrokardiogram (EKG) je crtež kojeg proizvodi elektrokardiograf, uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca u vremenu. Analiza različitih valova i vektora depolarizacije i repolarizacije dovodi do značajnih podataka u dijagnostici bolesti.
Povijest
Willem Einthoven izumio je EKG 1901.g. i za to je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1924.g.
Fiziološka osnova EKGa
Srcem prolazi srčani impuls koji se širi u tkiva oko srca. Mali dio tih struja dolazi do kože, gdje izaziva razlike potencijale, koje bilježe elektrode postavljene na kožu. Ekg snima 12 odvoda koji pretstavljaju razliku električnih potencijala između elektroda postavljenih na tijelo. Odvode možemo podijeliti u dvije grupe: periferne odvode (I, II, III, AVR, AVL, AVF) i perkordijalne odvode (V1, V2, V3, V4, V5, V6).
Normalni EKG
EKG zdrave osobe sastoji se P-vala, QRS-kompleksa (kompleks se sastoji od Q-, R- i S-vala) i T-vala.
Primjena EKGa
Neke od primjena EKGa:
- EKG je zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija
- nalaz EKGa utječe na terapiju i procjenu rizika kod bolesnika sa sumnjom na akutni infarkt miokarda
- pomaže u dijagnostici poremećaja elektrolita (npr. hiperkalemija i hipokalemija)
- EKG se koristi u "screeningu" za ishemijsku bolest srca u ergometriji
- EKG može biti povremeno koristan u nesrčanim bolestima kao što su plućna embolija i hipotermija