Zdenka Sertić: razlika između inačica
Zdenka Sertic - short biography and achievement as artist and ethnographer |
m {{wp+}} |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{wp+}} |
|||
'''Zdenka Sertić''' ([[Sveti Ivan Zelina]], [[16. siječnja]] [[1899]]. - [[Zagreb]], [[19. prosinca]] [[1986]].), [[hrvatska]] slikarica |
'''Zdenka Sertić''' ([[Sveti Ivan Zelina]], [[16. siječnja]] [[1899]]. - [[Zagreb]], [[19. prosinca]] [[1986]].), [[hrvatska]] slikarica |
||
| ⚫ | Rođena je od oca Milana (Krivi Put, Lika) i majke Zlate rođ. Rogina (Zlatar, Hrv.Zagorje). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u Karlovcu, pa Ženski licej - latinski odio u Zagrebu. Maturirala je 1917. god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a Akademiju likovih umjetnosti - slikarski odio, završila je u klasi prof.Ljube Babića. Za vrijeme studija profesori su joj bili Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Klement Menci-Crnčić i Bela Csikos Sessia. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u Berlinu (1922.) i Parizu(1925.) Od 1927. bila je namještena kao kustos i slikarica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje je od 1939-41. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je 1959.god., nakon čega do smrti, 19.12.1986., kao slobodna umjetnica. |
||
| ⚫ | U pristupu bogatoj baštini hrvatskog i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, Zdenka Sertić na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povijesnog, kulturnog i geografskog materijala - a što je najznačajnije - iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, dvorezbarstvo te radove na platnu i staklu. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na etnološke studije Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je dulje vrijeme surađivala.Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Setić izrađuje spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Sudjelovala na izložbama u domovini te u Parizu, Leipzigu, Barceloni, Parizu, Berlinu, Kopenhagenu,Haagu i Bruxellesu (dr. Mladen Ibler). |
||
{{stub-biog-umj}} |
{{stub-biog-umj}} |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | U pristupu bogatoj baštini hrvatskog i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, Zdenka Sertić na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povijesnog, kulturnog i geografskog materijala - a što je najznačajnije - iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, dvorezbarstvo te radove na platnu i staklu. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na etnološke studije Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je dulje vrijeme surađivala.Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Setić izrađuje spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Sudjelovala na izložbama u domovini te u Parizu, Leipzigu, Barceloni, Parizu, Berlinu, Kopenhagenu,Haagu i Bruxellesu |
||
Inačica od 4. ožujka 2007. u 19:31
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Zdenka Sertić (Sveti Ivan Zelina, 16. siječnja 1899. - Zagreb, 19. prosinca 1986.), hrvatska slikarica
Rođena je od oca Milana (Krivi Put, Lika) i majke Zlate rođ. Rogina (Zlatar, Hrv.Zagorje). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u Karlovcu, pa Ženski licej - latinski odio u Zagrebu. Maturirala je 1917. god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a Akademiju likovih umjetnosti - slikarski odio, završila je u klasi prof.Ljube Babića. Za vrijeme studija profesori su joj bili Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Klement Menci-Crnčić i Bela Csikos Sessia. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u Berlinu (1922.) i Parizu(1925.) Od 1927. bila je namještena kao kustos i slikarica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje je od 1939-41. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je 1959.god., nakon čega do smrti, 19.12.1986., kao slobodna umjetnica.
U pristupu bogatoj baštini hrvatskog i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, Zdenka Sertić na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povijesnog, kulturnog i geografskog materijala - a što je najznačajnije - iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, dvorezbarstvo te radove na platnu i staklu. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na etnološke studije Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je dulje vrijeme surađivala.Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Setić izrađuje spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Sudjelovala na izložbama u domovini te u Parizu, Leipzigu, Barceloni, Parizu, Berlinu, Kopenhagenu,Haagu i Bruxellesu (dr. Mladen Ibler).