Neoliberalizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Ispravak pravopisne pogreške (ekomist >ekonomist)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Neoliberalizam''' je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja [[Ekonomski liberalizam|ekonomskog liberalizma]] i [[Kapitalizam|kapitalizma]] [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]].<ref name="Haymes">{{cite book|editor1-last= Haymes|editor1-first=Stephen |editor2-last= Vidal de Haymes|editor2-first= Maria|editor3-last= Miller|editor3-first= Reuben|title= The Routledge Handbook of Poverty in the United States |url= http://www.routledge.com/books/details/9780415673440|location=London |publisher= [[Routledge]]|date=2015|isbn= 978-0415673440}}</ref><ref>{{cite book |last=Bloom |first=Peter |date=2017|title=The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral|url=https://www.routledge.com/The-Ethics-of-Neoliberalism-The-Business-of-Making-Capitalism-Moral/Bloom/p/book/9781138667242|publisher=[[Routledge]]|pages=3, 16 |isbn=978-1138667242}}</ref>
'''Neoliberalizam''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''neos'' „novo“, i [[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis'' „o slobodi“) je
Općenito ga se povezuje s politikom [[ekonomska liberalizacija|ekonomske liberalizacije]], što uključuje [[Privatizacija|privatizaciju]], [[deregulacija|deregulaciju]], [[Globalizacija|globalizaciju]], [[Slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]], [[Politika rezova|politiku rezova]] i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.<ref>{{cite book|last=Goldstein|first=Natalie|url=https://books.google.com/books?id=bkotGqoG0u0C&pg=PA30|title=Globalization and Free Trade|date=2011|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-0-8160-8365-7|page=30}} {{citation |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn= 978-1138844001|quote= Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.}}</ref> Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg [[Kejnezijanizam|kejnzijanskog]] ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne [[Stagflacija|stagflacije]] 1970-ih.
izraz kojeg je skovao 1938. francuski ekonomist [[Bernard Lavergne]]. Izraz se može podvesti pod različitim ekonomskim i političkim konceptima. Većina predstavnika neoliberalizma protivi se aktivnim intervencijama [[država]] u gospodarske procese, i poziva na politiku promicanja natjecanja i spriječavanje okrupnjavanja u [[oligopol]]e i [[monopol]]e. U suštini, to je političko-ekonomska praksa koja tvrdi da će se ljudska dobrobit najviše razviti ako se dopusti širenje poduzetničkih sloboda unutar uređenog okvira čvrstih imovinskih prava, slobodnog tržišta i slobodne trgovine. Država mora omogućiti taj okvir svojim propisima. Država mora stvoriti i vojno-policijske strukture koje će jamčiti slobodno i pravno-ispravno funkcioniranje tržišta, makar to uključivalo i primjenu sile. Neoliberalizam smatra da će dobrobit nekog društva biti maksimalizirana ako se maksimaliziraju domet i učestalost tržišnih transakcija. Iz tog razloga neoliberalizam teži da sveukupno ljudsko djelovanje prevede u oblast tržišta. Tome su podređene ne samo ekonomske i pravne, već i političke instance.


S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.<ref>{{cite book|author= Noel Castree|title= A Dictionary of Human Geography|url= https://books.google.com/books?id=eYWcAQAAQBAJ&pg=PA339|year= 2013|publisher= Oxford University Press|page= 339|quote= 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.|isbn= 9780199599868}}</ref><ref>{{cite book|author= Daniel Stedman Jones|title= Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Masters_of_the_Universe_(book)|date= 21 July 2014|publisher= Princeton University Press|isbn= 978-1-4008-5183-6|quote= Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.|page=13}}</ref><ref>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5 |s2cid= 4811996 |quote= Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.|url= https://escholarship.org/content/qt976373v9/qt976373v9.pdf?t=l7nx9c }}</ref> Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.<ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn=978-1138844001|quote= Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.}}</ref><ref>{{Cite news|url= http://www.thetimes.co.uk/article/student-heaps-abuse-on-professor-in-row-over-neoliberalism-27pvhbfnp|title= Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row|language= en|access-date= 2017-01-25|quote= Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals}}</ref>
Tijekom 1960-ih termin gotovo je zaboravljen, jer nije postojao krug znanstvenika, koji je sebe opisivao kao neoliberalnim.


Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.<ref name=Boas2009>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access= free }}</ref> Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje [[Klasični liberalizam|klasičnog liberalizma]] čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.<ref name="mirowski">[[Philip Mirowski]], Dieter Plehwe, ''The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective'', Harvard University Press, 2009, {{ISBN|0-674-03318-3}}</ref> Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.
Tijekom 1970-ih termin neoliberalizam ponovo je oživio i doživio promjene u značenju. Deregulacija, privatizacija, povlačenje države iz mnogih područja socijalne skrbi postaju i više nego uobičajene pojave.


Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] u [[Čile]]u, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i [[laissez-faire]] kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: [[Friedrich Hayek|Friedricha Hayeka]], [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i [[James Buchanan|Jamesa M. Buchanana]], zajedno s političarima i kreatorima politike poput [[Margaret Thatcher]], [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] i [[Alan Greenspan|Alana Greenspana]].<ref name=Boas2009/><ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false 3] |isbn= 978-1138844001}}</ref> Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje [[politička ekonomija|političke ekonomije]] na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok [[NAFTA]] i nakon reakcije [[Zapatisti|zapatista]] na ovaj razvoj događaja u [[Chiapas]]u, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.<ref name="Wilson2017">{{cite book |last=Wilson |first=Julie |date=2017 |title=Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/Neoliberalism/Wilson/p/book/9781138654631|publisher=Routledge|page=6 |isbn=978-1138654631|quote=In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.}}</ref>
Danas zagovornici neoliberalizma drže pozicije koje u obrazovanju imaju znatan utjecaj (sveučilišta i mnogi ''think tankovi''), u medijima, u upravnim odborima i financijskim institucijama, u ključnim državnim institucijama (ministarstva financija, središnje banke), kao i u najvažnijim međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje reguliraju stanje na svjetskoj ekonomskoj sceni. Neoliberalizam je postao hegemonijski faktor.<ref>Harvey, 2013: 7.-8.str</ref>


==Vidi još==
Neki kritičari koriste termin paušalno kao nepravedne i anti-socijalne učinke razvoja liberalnog tržišta.
*[[Slobodno tržište]]
*[[Globalizacija]]
*[[Privatizacija]]


== Izvori ==
== Izvori ==
;Bilješke

{{izvori}}
{{izvori}}

;Literatura
* David Harvey: "Kratka povijest neoliberalizma", V.B.Z. d.o.o., Zagreb, 2013. {{ISBN|978-953-304-620-4}}


== Vidi i: ==
== Vidi i: ==

Inačica od 19. travnja 2021. u 19:48

Neoliberalizam je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja ekonomskog liberalizma i kapitalizma slobodnog tržišta.[1][2] Općenito ga se povezuje s politikom ekonomske liberalizacije, što uključuje privatizaciju, deregulaciju, globalizaciju, slobodnu trgovinu, politiku rezova i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.[3] Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg kejnzijanskog ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne stagflacije 1970-ih.

S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.[4][5][6] Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.[7][8]

Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.[9] Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje klasičnog liberalizma čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.[10] Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.

Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama Augusta Pinocheta u Čileu, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i laissez-faire kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: Friedricha Hayeka, Miltona Friedmana i Jamesa M. Buchanana, zajedno s političarima i kreatorima politike poput Margaret Thatcher, Ronalda Reagana i Alana Greenspana.[9][11] Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje političke ekonomije na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok NAFTA i nakon reakcije zapatista na ovaj razvoj događaja u Chiapasu, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.[12]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Haymes, Stephen; Vidal de Haymes, Maria; Miller, Reuben, ur. 2015. The Routledge Handbook of Poverty in the United States. Routledge. London. ISBN 978-0415673440
  2. ↑ Bloom, Peter. 2017. The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral. Routledge. str. 3, 16. ISBN 978-1138667242
  3. ↑ Goldstein, Natalie. 2011. Globalization and Free Trade. Infobase Publishing. str. 30. ISBN 978-0-8160-8365-7 Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.
  4. ↑ Noel Castree. 2013. A Dictionary of Human Geography. Oxford University Press. str. 339. ISBN 9780199599868. 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.
  5. ↑ Daniel Stedman Jones. 21. srpnja 2014. Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics. Princeton University Press. str. 13. ISBN 978-1-4008-5183-6. Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.
  6. ↑ Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan (PDF). Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5. S2CID 4811996. Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.
  7. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.
  8. ↑ Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row (engleski). Pristupljeno 25. siječnja 2017.. Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals
  9. ↑ a b Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan. Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5
  10. ↑ Philip Mirowski, Dieter Plehwe, The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective, Harvard University Press, 2009, ISBN 0-674-03318-3
  11. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 3. ISBN 978-1138844001
  12. ↑ Wilson, Julie. 2017. Neoliberalism. Routledge. str. 6. ISBN 978-1138654631. In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.


Vidi i:

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Neoliberalizam&oldid=5854930"