Grafički dizajn: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
Sucag (razgovor | doprinosi)
Redak 27: Redak 27:
*[http://informatika.tvz.hr/ Informatički dizajn, Tehničko veleučilište u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081112082557/http://informatika.tvz.hr/ |date=12. studenoga 2008. }}
*[http://informatika.tvz.hr/ Informatički dizajn, Tehničko veleučilište u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081112082557/http://informatika.tvz.hr/ |date=12. studenoga 2008. }}
*[https://www.unin.hr/category/med/ Odjel za medijski dizajn, Sveučilište Sjever]
*[https://www.unin.hr/category/med/ Odjel za medijski dizajn, Sveučilište Sjever]
*''[https://tehnika.lzmk.hr/graficki-dizajn/ grafički dizajn].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine


{{Mrva-umj}}
{{Mrva-umj}}

Inačica od 11. listopada 2021. u 12:02

Jedan od najpoznatijih primjera grafičkog dizajna, I Love New York, rad Miltona Glasera iz 1977. godine. Nakon popularizacije ovog logotipa, grafički pojednostavljen crtež srca postao je općepoznati i općekorišteni simbol.

Grafički dizajn je vrsta primijenjene umjetnosti koja najčešće uključuje kombiniranje tipografije, ilustracije, fotografije i tiska, kako bi se vizualnom komunikacijom prenijela neka ideja ili poruka, u svrhu informiranja, uvjeravanja ili educiranja.

U novije se vrijeme grafički dizajn podjednako bavi i novijim tehnologijama, primjerice videozapisima, filmom ili multimedijom. Premda uglavnom vezan uz dvodimenzionalno, ne isključuje i bavljenje trodimenzionalnim objektima (ambalažom, industrijskim dizajnom, dizajnom izložbenih prostora pa čak i arhitekturom).

Iako oblikovanje formi zahtijeva kreativnost i poznavanje stilova (donedavna su grafički dizajneri u većini slučajeva bili školovani umjetnici: slikari ili grafičari), dvije su bitne značajke koje čine grafički dizajn različitim od umjetnosti i primijenjenih umjetnosti:

  • poruku je potrebno oblikovati tako da je prepoznatljiva i razumljiva namijenjenoj publici
  • dizajner mora voditi računa o tehničkoj izvedbi.

Prvo korištenje izraza grafički dizajner pripisuje se Williamu Addisonu Dwigginsu 1922. godine, no u širu upotrebu izraz ulazi tek nakon Drugog svjetskog rata.

Osnovna podjela

Poveznice

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Grafički dizajn koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.