Abeceda (računarstvo): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bs:Abeceda (računarstvo) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>. |
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>. |
||
== Vidi i == |
|||
*[[Formalni jezik]] |
|||
*[[Sintaksa]] |
|||
*[[Semantika]] |
|||
[[Kategorija:Računarstvo]] |
[[Kategorija:Računarstvo]] |
||
Inačica od 26. travanj 2007. u 15:01
U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.
Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.
Za danu abecedu , sa označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom . Ovdje označava Kleeneov operator. Sa (još i ili ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom .
