Guató: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Guató''' je ribarski indijanski [[narod]] sa granice [[Bolivija|Bolivije]] i [[brazil]]ske države [[Mato Grosso do Sul]], u močvarnom području poznatom kao [[Pantanal]], na gornjoj Paraguayi. – Guató opstanak ovisi o ribi, pa su u stalnom kontaktu sa vodom i neprekidno u pokretu u svojim 'dugout' kanuima. |
'''Guató''' je ribarski indijanski [[narod]] sa granice [[Bolivija|Bolivije]] i [[brazil]]ske države [[Mato Grosso do Sul]], u močvarnom području poznatom kao [[Pantanal]], na gornjoj Paraguayi. – Guató opstanak ovisi o ribi, pa su u stalnom kontaktu sa vodom i neprekidno u pokretu u svojim 'dugout' kanuima. |
||
[[Slika:D:\My Documents\My Pictures\guato.jpg]] |
|||
Zbog ovakvog način života kod njih se javljaju veoma razvijene ruke i torzo ali i kratke krive noge i ravna stopala. |
Zbog ovakvog način života kod njih se javljaju veoma razvijene ruke i torzo ali i kratke krive noge i ravna stopala. |
||
Inačica od 8. rujna 2005. u 01:17
Guató je ribarski indijanski narod sa granice Bolivije i brazilske države Mato Grosso do Sul, u močvarnom području poznatom kao Pantanal, na gornjoj Paraguayi. – Guató opstanak ovisi o ribi, pa su u stalnom kontaktu sa vodom i neprekidno u pokretu u svojim 'dugout' kanuima. Datoteka:D:\My Documents\My Pictures\guato.jpg Zbog ovakvog način života kod njih se javljaju veoma razvijene ruke i torzo ali i kratke krive noge i ravna stopala.
Osim ribolovom do hrane dolaze i sakupljanjem divlje riže (Oryza sativa), voća drveta yatubá, divljih banana; lovom na kajmane, čije repove također jedu, a danas imaju i nešto svinja, kokoši i posađenog kukuruza, graha i manioke.
Pleme (oko 500) danas živi uglavnom na otoku Insua (poznat i kao Morraria da Insua), dva puta su proglašavani izumrlima ali su se iznova pojavljivali. 2004. godine Joel Pizzini snimio je o njima 105-minutni film “500 Almas” '500 duša' [1]