Epikur: razlika između inačica
m |
uređ. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Filozof |
|||
| ⚫ | |||
| regija = Antička filozofija |
|||
| ⚫ | |||
| era = Helenističko - rimsko razdoblje |
|||
| ⚫ | |||
| slika = |
|||
| ⚫ | |||
| opis_slike = |
|||
| ⚫ | |||
| ime = Epikur |
|||
| rođenje = [[341. p. n. e.]] |
|||
| smrt = [[270. p. n. e.]] |
|||
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]] |
|||
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]] |
|||
| poznate_ideje = |
|||
| utjecaji = [[Pamfil]], [[Nausifan]] |
|||
| utjecao_na = [[Metrodor]], [[Hermah]], [[Polistrat]], [[Tit Lukrecije Kar]] |
|||
}} |
|||
| ⚫ | |||
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz [[Rim]]a: [[Tit Lukrecije Kar]]. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt". |
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz [[Rim]]a: [[Tit Lukrecije Kar]]. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt". |
||
| Redak 27: | Redak 36: | ||
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe. |
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe. |
||
== Djela == |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
== Relevantni članci == |
== Relevantni članci == |
||
Inačica od 10. studenoga 2007. u 14:44
| Epikur | |
| Antička filozofija | |
| Helenističko - rimsko razdoblje | |
| Rođenje | 341. p. n. e. |
|---|---|
| Smrt | 270. p. n. e. |
| Škola/tradicija | Epikurejska škola |
| Glavni interesi | etika, gnoseologija |
| Utjecaji | Pamfil, Nausifan |
| Utjecao na | Metrodor, Hermah, Polistrat, Tit Lukrecije Kar |
| Portal o životopisima | |
Epikur (341. p. n. e. - 270. p. n. e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova. Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.
Djela
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima