Aluvijalna ravan

Aluvijalne ravni su široke ravnice pored rijeka.^[1] Nastale su akumulacionim djelovanjema rijeka. Sastoje se od riječnih nanosa (gline izmješane sa sitnim pijeskom) i lesa. U njima su riječna korita plitko usječena, pa se i pri malom porastu vodostaja rijeke izlijevaju i plave okolni teren. Zbog toga su radovi na njihovoj regulaciji, kao i izgradnji obrambenih nasipa započeti još u 18. stoljeću. Uređenje njihovih tokova dobiva naročit intenzitet nakon Drugog svjetskog rata. Danas je najveći dio aluvijalnih ravni zaštićen od poplava i pretvoren u obradive površine.

Primjeri[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Glossary of Landform and Geologic Terms. National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. listopada 2016. Pristupljeno 31. listopada 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aluvijalna ravan

Nedovršeni članak Aluvijalna ravan koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[LandformGloss-1] Glossary of Landform and Geologic Terms. National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. listopada 2016. Pristupljeno 31. listopada 2019.

[1]