Prijeđi na sadržaj

SUV

Izvor: Wikipedija
1997–2001 Jeep Cherokee, kompaktni SUV
2020–2024 Kia Mohave, SUV srednje veličine
2022 Toyota Land Cruiser, veliki SUV

SUV (od engleskog: sport utility vehicle, 'sportsko pomoćno vozilo') je klasifikacija automobila koja kombinira elemente cestovnih osobnih automobila sa značajkama terenskih vozila, kao što su povećani razmak od tla i pogon na sva četiri kotača.

Ne postoji općeprihvaćena definicija SUV-a, upotreba termina varira od zemlje do zemlje. Radi se stoga o »labavom terminu koji tradicionalno pokriva širok raspon vozila s pogonom na sva četiri kotača«.[1] Prema nekim definicijama, SUV mora imati šasiju malenog kamiona, ali šire definicije obuhvaćaju bilo koje vozilo sa značajkama terenskog dizajna. Crossover SUV često se definira kao SUV izgrađen s unibody konstrukcijom (kao i kod osobnih automobila), no oznake su sve nejasnije zbog razvoja mogućnosti vozila, trgovačkih oznaka i elektrifikacije novih modela.[2]

Prethodnici SUV-ova potječu od vojnih i maloserijskih modela s kraja 1930-ih, kao i karavana te kombija s pogonom na sva četiri kotača koji su se počeli uvoditi 1949. godine. Neki SUV-ovi koji se danas proizvode imaju unibody konstrukciju za razliku od prijašnjih, koji su uglavnom imali karoseriju na okviru. Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih popularnost SUV-ova značajno je porasla, često na štetu popularnosti velikih limuzina i karavana. SUV-ovi su činili 45,9 % svjetskog tržišta osobnih automobila 2021. godine.[3]

SUV vozila predmet su kritika zbog svojeg utjecaja na okoliš i sigurnost u prometu. Općenito imaju manje učinkovitu potrošnju goriva i proizvodnja im zahtijeva više sirovina od manjih vozila, što doprinosi klimatskim promjenama i degradaciji okoliša.[4] U razdoblju od 2010. do 2018. godine, SUV vozila bila su drugi najveći uzrok globalnog povećanja ugljičnih emisija u svijetu.[5] Njihovo visoko težište povećava rizik od prevrtanja, a viši profil njihovog prednjeg dijela čini ih barem dvostruko sklonijima ubijanju pješaka u slučaju nesreće.[6][7][8] Osim toga, vozačima pružaju psihološki osjećaj sigurnosti koji ih potiče da voze neopreznije, što navodi osobe s manjim vozilima da u budućnosti odluče kupiti SUV radi osjećaja sigurnosti, čime se dodatno povećavaju stope smrtnosti pješaka.[9][10][11]

Sigurnost

[uredi | uredi kôd]
Šteta na boku malog automobila, Forda Focusa, nakon sudara sa SUV-om, Fordom Explorerom

SUV-ovi obično imaju visok razmak od tla i visoku karoseriju. To im daje visoko središte mase, zbog čega su skloniji prevrtanju.[12][13] Prema podatcima iz 2003., SUV-ovi imaju 2,5 puta veću vjerojatnost prevrtanja u sudaru od običnih automobila.[12][14]

Između 1991. i 2001. godine, Sjedinjene Američke Države zabilježile su porast od 150 % za smrtne slučajeve uzrokovane prevrtanjem SUV-ova. Iako su prevrtanja 2001. godine činila samo 3 % ukupnih prometnih nesreća, uzrokovala su preko 30 % smrtnih slučajeva putnika u nesrećama;[12] u nesrećama u kojima se vozilo prevrnulo, putnici u SUV-ovima početkom 2000-ih imali su gotovo tri puta veću vjerojatnost da će poginuti od ostalih putnika u automobilu.[12] Vozila s visokim težištem katkad ni ne prođu test manevarske sposobnosti (tzv. moose test) koji provodi švedski potrošački časopis Teknikens Värld, a među njima su Mercedes-Benz A-klase iz 1997. i Jeep Grand Cherokee iz 2011.[15]

Rastuća popularnost SUV-ova u 1990-ima i početkom 2000-ih dijelom je posljedica toga što su kupci smatrali da im SUV-ovi pružaju veću sigurnost zbog svoje veličine i visine.[12][16][17][18] Što se tiče drugih sudionika u prometu, SUV-ovi su izuzeti od američkih propisa koji navode da branik osobnog automobila mora biti uzdignut od tla između 41 i 51 cm. Zbog toga što do kontakta dolazi na većoj visini, sudari sa SUV-om često uzrokuju značajniju štetu drugom automobilu.[19][20] U razdoblju 2000. – 2001., SUV-ovi su bili uzrok 60 % smrtonosnih bočnih sudara, što je porast u odnosu na 30 % u razdoblju 1980. – 1981.[21]

Uvođenje elektroničke kontrole stabilnosti (ESC) i ublažavanje prevrtanja, kao i povećana analiza rizika od prevrtanja, doveli su do toga da je 2015. godine »stopa smrtnosti od prevrtanja za 5 u milijun registriranih godina vozila modela iz 2011. manja od četvrtine stope koja je vrijedila za modele iz 2004. Budući da ESC dramatično smanjuje rizik od prevrtanja, inherentne prednosti koje nude veličina, težina i visina SUV-ova jasnije dolaze do izražaja. Današnji SUV-ovi imaju najnižu stopu smrtnosti vozača od svih tipova vozila.«[22]

Velika opasnost od teških ozljeda ili čak smrti biciklista i pješaka zbog naleta SUV-ova izazvala je u Njemačkoj javne prosvjede za zabranu SUV-ova u gradskom centru.[23] Studija američke neprofitne organizacije za sigurnost u prometu IIHS iz 2020. godine otkrila je da su, od 79 nesreća iz tri urbana područja u Michiganu, SUV-ovi uzrokovali više ozbiljnih ozljeda u usporedbi s automobilima kada su se sudari dogodili pri brzini većoj od 31 km/h. IIHS je napomenuo da je uzorak studije bio malen te da je potrebno daljnje istraživanje.[24] Popularnost SUV-ova pridonijela je porastu broja smrtnih slučajeva pješaka u SAD-u tijekom 2010-ih, uz druge čimbenike poput nekoncentrirane vožnje i vožnje u pijanom stanju.[25]

Studija Sveučilišta u Illinoisu Springfield iz 2021. godine pokazala je da je 8 puta vjerojatnije da će SUV ubiti dijete u sudaru nego osobni automobili, te višestruko veću vjerojatnost da će ubiti odraslog pješaka i biciklista.[26]

Utjecaj na okoliš

[uredi | uredi kôd]

SUV vozila općenito imaju manje učinkovitu potrošnju goriva od manjih automobila,[27] zbog čega više doprinose degradaciji okoliša i globalnom zatopljenju.

SUV-ovi godišnje emitiraju oko 700 megatona ugljikovog dioksida,[4] plina koji se povezuje s globalnim zatopljenjem.[28] Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, SUV-ovi su od 2010. godine drugi najveći doprinositelj povećanju globalnih emisija CO2, odmah iza energetskog sektora.[4]

SUV-ovi su samostalno uzrokovali rast potražnje za naftom u količini 3,3 milijuna barela dnevno za gorivo između 2010. i 2018. godine. U usporedbi s tim, poboljšana učinkovitost manjih automobila uštedjela je više od 2 milijuna barela dnevno, a električni automobili smanjili su potražnju za naftom za < 100 000 barela dnevno.[4]

Iako se SUV vozila mogu elektrificirati[29] ili prenamijeniti za rad na raznim alternativnim gorivima, uključujući vodik,[30] njihove emisije (uključujući one od proizvodnje) uvijek će biti veće od manjih električnih automobila.[31] SUV-ovi u prosjeku troše oko četvrtinu više energije od automobila srednje veličine.[4] Ipak, velika većina tih vozila nije prenamijenjena za korištenje alternativnih goriva.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ SUV Meaning: What is an SUV?. Car and Driver. 13. travnja 2020. Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
  2. ↑ Wardlaw, Christian. 15. rujna 2021. What is a Crossover SUV?. J.D. Power. Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
  3. ↑ New registrations of SUVs in key car markets, 2010-2021 – Charts – Data & Statistics. iea.org (engleski). 21. prosinca 2021. Pristupljeno 1. listopada 2024.
  4. 1 2 3 4 5 Cozzi, Laura; Petropoulos, Apostolos. 15. listopada 2019. Growing preference for SUVs challenges emissions reductions in passenger car market. International Energy Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2020. Pristupljeno 18. veljače 2020.. On average, SUVs consume about a quarter more energy than medium-size cars. As a result, the global fuel economy worsened caused in part by the rising SUV demand since the beginning of the decade, even though efficiency improvements in smaller cars saved over 2 million barrels a day, and electric cars displaced less than 100,000 barrels a day. In fact, SUVs were responsible for all of the 3.3 million barrels a day growth in oil demand from passenger cars between 2010 and 2018, while oil use from other types of cars (excluding SUVs) declined slightly.
  5. ↑ Kommenda, Niko. 25. listopada 2019. SUVs second biggest cause of emissions rise, figures reveal. The Guardian. Pristupljeno 1. listopada 2024.
  6. ↑ Rose, Joel. 14. studenoga 2023. Taller cars and trucks are more dangerous for pedestrians, according to crash data. npr.org. Pristupljeno 1. listopada 2024.
  7. ↑ Tyndall, Justin. Ožujak 2024. The effect of front-end vehicle height on pedestrian death risk. Economics of Transportation. 37. doi:10.1016/j.ecotra.2024.100342. Pristupljeno 1. listopada 2024. Nepoznati parametar |article-number= zanemaren (pomoć)
  8. ↑ Lawrence, Eric D.; Bomey, Nathan; Tanner, Kristi. 1. srpnja 2018. Death on foot: America's love of SUVs is killing pedestrians. Detroit Free Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2019. Pristupljeno 24. prosinca 2019.
  9. ↑ Big cars might make you feel safer. But here's how vehicle size impacts others in a crash. UNSW Sites (engleski). Pristupljeno 21. studenoga 2024.
  10. ↑ Milman, Oliver. 1. rujna 2020. How SUVs conquered the world – at the expense of its climate. The Guardian. Pristupljeno 21. studenoga 2024.
  11. ↑ Are cars getting too big for the road?. www.bbc.com. 8. veljače 2024. Pristupljeno 21. studenoga 2024.
  12. 1 2 3 4 5 SUV safety: issues relating to the safety and design of sport utility vehicles: hearing before the Committee on Commerce, Science, and Transportation. United States Senate, One Hundred Eighth Congress, first session. 26. veljače 2003. str. 18. ISBN 9781422334188 Prenosi Diane Publishing
  13. ↑ Valdes-Dapena, Peter. 16. listopada 2019. Volvo's first fully electric car will also be one of its safest cars ever. CNN Business. Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
  14. ↑ Penenberg, Adam. 2003. Tragic Indifference: One Man's Battle with the Auto Industry over the Dangers of SUVs. HarperBusiness. str. 12. ISBN 0-06-009058-8
  15. ↑ Jeep Grand Cherokee fails Swedish moose test, lessons for U.S. consumers. Consumer Reports. 13. srpnja 2012. Pristupljeno 27. kolovoza 2020.
  16. ↑ Bradsher 2002.
  17. ↑ The 50 Worst Cars Of All Time. Time. 7. rujna 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujna 2007. Pristupljeno 23. svibnja 2010.
  18. ↑ Croft, Robin. 2006. Folklore, families and fear: understanding consumption decisions through the oral tradition. Journal of Marketing Management. 22 (9/10): 1053–1076. doi:10.1362/026725706778935574. ISSN 0267-257X. S2CID 144646252
  19. ↑ When cars and SUVs crash: Bumper mismatch boosts costs. CNN. 2. prosinca 2010. Pristupljeno 14. travnja 2019.
  20. ↑ Q&As – Vehicle size and weight. Insurance Institute for Highway Safety. U.S.. Travanj 2018. Pristupljeno 11. veljače 2019.
  21. ↑ Side-impact crash test program. Insurance Institute for Highway Safety. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010.
  22. ↑ Improved vehicle designs bring down death rates
  23. ↑ Oltermann, Philip. 9. rujna 2019. Berliners call for 4x4 ban after four people killed in collision. The Guardian. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 12. svibnja 2020.
  24. ↑ New study suggests today's SUVs are more lethal to pedestrians than cars. Insurance Institute for Highway Safety. US. 16. lipnja 2020. Pristupljeno 16. siječnja 2021.
  25. ↑ Dean, Tamara. 22. studenoga 2022. 'He was fast … he ran you right over': what it's like to get hit by an SUV. The Guardian. Pristupljeno 10. travnja 2023.
  26. ↑ Edwards, M.; Leonard, D. Rujan 2022. Effects of large vehicles on pedestrian and pedalcyclist injury severity. Journal of Safety Research. 82: 275–282. doi:10.1016/j.jsr.2022.06.005. PMID 36031254. S2CID 249860954
  27. ↑ Source The AutoChannel. The Auto Channel. Pristupljeno 31. prosinca 2010.
  28. ↑ Causes of climate change. Met Office (engleski). Pristupljeno 1. veljače 2025.
  29. ↑ Kreisel Electric and Arnold Schwarzenegger present the world's first electrified Hummer H1. Kreisel. Austria. Pristupljeno 24. siječnja 2020.
  30. ↑ Lianos, Miguel. 23. lipnja 2004. Hydrogen cars ready to roll - for a price. NBC. U.S.. Pristupljeno 24. siječnja 2020.
  31. ↑ Tobert, Andrew. 7. rujna 2019. Bigger is not better – how SUVs are killing the climate. Greenpeace International. Pristupljeno 24. siječnja 2020.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=SUV&oldid=7380527"