Skrbnička država
Skrbnička država (eng. welfare state, što se može prevesti i kao "država socijalne pomoći", često na hrvatski prevođeno kao država blagostanja) je pojam za državu, koja igra ključnu ulogu zaštite i potpomaganja ekonomske i socijalne dobrobiti građanina. Ona se zasniva na načelima jednakosti mogućnosti, pravične raspodjele bogatstva, te javne odgovornosti za sve one koji sebi ne mogu izmoći osnove za pristojan život. U osnovom značenju ovo može pokriti različite oblike ekonomskog i socijalnog ustroja.[1]
Kao primjere suvremene skrbničke države često se spominju nordijske zemlje: Švedska, Norveška, Danska i Finska[2] koje koriste takozvani Nordijski model. Skrbnička država koristi premještanje sredstava od države do nekog servisa (npr. zdravstvo, školski sistem), kao i izravno prebacivanje sredstava pojedincu ("dobrobiti" eng. benefits) u mirovinskom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Skrbnička država za svoje programe koristi model ekonomske preraspodjele, koja se često provodi putem progresivnog oporezivanja bogatijih. Zemlje koje koriste ovakve metode preraspodijele zovu se miješane ekonomije, koji se pojam koristi u SAD-u i u mnogim drugim državama.[3]
- ↑ Welfare state, Britannica Online Encyclopedia
- ↑ Paul K. Edwards and Tony Elger, The global economy, national states and the regulation of labour (1999) p, 111
- ↑ "Welfare state." Encyclopedia of Political Economy. Ed. Phillip Anthony O'Hara. Routledge, 1999. p. 1245
- Gordana Holjevac: Bismarckova socijalna država, History, 11, Zagreb, 2016., str. 42-47