Suradnik:Branimir1/Obrazovanje u Škotskoj

Izvor: Wikipedija

Struktura školstva, obrazovanje učitelja, i obrazovanje odraslih u Škotskoj




ŠKOTSKA 

        2003




      Informacije dobivene od:

Eurydice Unit

The Scottish Executive Education Department (SEED) International Relations Unit Area 1B South Victoria Quay Edinburgh EH6 6QQ eurydice@scotland.gsi.gov.uk (http://www.eurydice.org) (http://www.cedefop.eu.int)



Ovaj rad je prijevod teksta koji se nalazi na www.eurydice.org To je mreža koja se bavi pružanjem informacija o raznim školskim sustavima. [[Kategorija:]]

== 1.Odgovornost i administracija 1.1. Povijest. Religija. Službeni jezik i jezik manjina. Demografski i ekonomski pokazatelji. 1.2. Temelji školskog sustava. Načela i zakoni. 1.3. Raspodjela odgovornosti vezane za organizaciju i administraciju obrazovanja. Središnja uprava Lokalna samouprava Institucije 1.4. Financiranje Visoko obrazovanje 1.5. Savjetodavna i konzultacijska tijela. 1.6. Privatni sektor. 2. Predškolski odgoj. 2.1. Organizacija. 2.2. Program aktivnosti. 2.3. Ocjenjivanje. 2.4. Učitelji. 2.5. Statistike. 3. Osnovno i srednje obrazovanje. 3.a. Osnovno obrazovanje. 3.a.1. Organizacija škole. 3.a.2. Nastavni plan i program. 3.a.3. Ocjenjivanje i certifikacija. 3.a.4. Napredovanje, vođenje i tranzicija. 3.a.5. Učitelji. 3.a.6. Statistike. 3.b. Obavezno srednje obrazovanje. 3.b.1. Organizacija škole. 3.b.2. Nastavni plan i program. 3.b.3. Ocjenjivanje i certifikacija. 3.b.4. Napredovanje, vođenje i tranzicija. 3.b.5. Statistike. 4. Post obavezno obrazovanje i opće srednje obrazovanje. 4.1. Organizacija školstva. 4.2. Nastavni plan i program. 4.3. Ocjenjivanje i certifikacija. 4.4. Napredovanje, vođenje i trazicija. 4.5. Učitelji. 4.6. Statistike.

5. Početno stručno obrazovanje i izmjene u izobrazbi. 5.1. Organizacija 5.2. Osnove stručnog obrazovanja. Vještine Moderno strukovno učenje Priprema za rad 5.3. Pristupnica ili zahtjevi. 5.4. Financiranje. 5.5. Nastavni plan i program. 5.6. Ocjenjivanje. 5.7. Učitelji. 5.8. Statistike. 6. Tercijalna edukacija. 6.a. Nesveučilišne tercijalne institucije. 6.a.1. Pristupnica. 6.a.2. Financijska potpora studentima. 6.a.3. Akademska godina. 6.a.4. Tečajevi. 6.a.5. Ocjenjivanje. 6.a.6.Učitelji.. 6.a.7. Statistike. 6.b. Fakulteti tercijalne edukacije. 6.b.1. Pristupnica. 6.b.2. Financijska podrška studentima. 6.b.3. Akademska godina. 6.b.4. Tečajevi. 6.b.5. Ocjenjivanje. 6.b.6. Učitelji 6.b.7. Statisitke Zaključak Literatura == 


1.ODGOVORNOST I ADMINISTRACIJA

1.1 Povijest

Na škotskom području prvo su postojali fikti koji su za sobom ostavili samo kamene ruševine, škoti su pristigli iz Irske te su se smjestili na zapad Škotske, tako da su postojala dva plemena Fikti i Škoti koji su se između sebe borili stoljećima dok ih nije ujedinio Kenneth MacAlpin, škotski prvi kralj, to se desilo prije 1,200 godina. Škotska je bila nezavisna država isto kao i Engleska, ali u 12 stoljeću engleski kralj Edward I pokušao je osvojiti Škotsku, no William Wallace koji je bio vođa škotske vojske spriječio ga je u njegovom planu. Isto tako dvadeset godina poslije Edwarda II porazio je Robert the Bruce kod Bannockburn-a 1314 i osigurao nezavnisnost Škotske. 1603 Škotskog kralja James VI prihvatila je i Engleska pa je postao James VI i I englesko-škotski kralj.. Pod uvjetima ujedinjenja 1707. odvojene vlade Škotske i Engleske su ujedinjene u jedan parlament da bi se stvorila Velika Britanija. Kada se to desilo Škotski parlament koji je bio u Edinburghu bio je zatvoren i osnovao se novi parlament u Londonu. Nisu svi bili zadovoljni situacijom pa su se desile dvije pobune 1715 koja nije trajala dugo i slavna pobuna 1745 pod vodstvom Charles Stuarta i Bonnie Prince Charlie koji su htjeli zauzeti prijestolje. To nije bila čista pobuna škota protiv engleza, iako je Bonnie Prince Charlie okupio veliku vojsku iz škotskih visoravni i ušao u englesku mnogi škotski vojnici su mu se suprostavili i borili se protiv njega, pobuna je bila ugašena bitkom kod Culloden-a, a prince Charlie pribjegao je u Europu. Škotski pravni sustav i crkva bili su zaštićeni tijekom sklapanja sporazuma. Škotska je dobila svoga tajnika koji ju je zastupao u kabinetu Velike Britanije. 1885.osnovano je tjelo koje se je bavilo složenošću državnih pitanja tzv. Ministerial post of Secretary for Scotland ( Ministarstvo sekretara Škotske ) čija je odgovornost bila vezana i za Ured školstva Škotske ( Scotish Education Department ), koji je već bio formiran 1872. od strane Odbora za školstvo Škotske. Status Ureda sekretara Škotske ( Office of Secretary for Scotland ) povečan je 1926, na Državno tajništvo ( Secretary of State ), da bio se do kraja 20 stoljeća odgvornost Državog tajništva nastavila širiti i Državni škotski ured na posljetku je sačinjavao 6 ureda do godine 1999. 01.06.1999 osnovan je novi Škotski parlament sa zakonodavnom i izvršnom odgovornošću. Škotsko građanstvo izabire članove za parlamente Velike Britanije i Škotske. Glavne stranke u Škotskoj su: radnička, nacionalna, konzervativna i liberalno-demokratska, manje stranke su : socialistička stranka i Zelena stranka. Državni tajnik Škotske, još uvijek ostaje član Vlade Velike Britanije, čija je uloga da predstavlja Škotsku u pitanjima vezanim za ustroj Velike Britanije. Ured državnog tajnika za Škotsku, znan je kao Škotski ured i smješten je u Londonu. I sada je dio Odjela koje se bavi ustavnim pitanjima.

Religija

Prve crkve u Škotskoj osnovne su u 16. stoljeću i bile su protestantske, a krajem 17. stoljeća prezbiterijanska. Crkvena vlast pod utjecajem je četiri «suda»: crkvene sesije, prezbiterijanaca, sabora i crkvene generalne skupštine koja se okuplja jednom godišnje. Generalna skupština često raspravlja o glavnim pitanjima dana, često uključujući i školstvo, njihova gledišta i zaključci se široko objavljuju. Generalna skupština ima obrazovni odbor koji se bavi pitanjima u Škotskom obrazovanju koji se tiću crkve. Oko 16% Škota tvrdi pripadnost rimokatoličkoj crkvi ( 2001 popis stanovništva u Škotskoj ). Večina rimokatoličke populacije potjekla je od irskim imigranata iz 19.stoljeća, koji su se nastanjivali u zapadnim i sjeverno-zapadnim područjima Škotske. Do 1918. rimokatolička crkva imala je svoje osnovni i srednji školski sustav, no zakonom o školstvu donesenom iste godine odgovornost za školstvo predano je državi s uvjetom da će se obrazovanje odvijati u vjerskom duhu. Rimokatolička crkva zadržala je znatan utjecaj u imenovanju osoblja, u poučavanju o vjerskim vrjednostima i duh školovanja u vjerskim školama. Nasuprot tome, pripadnici vjerskih manjina ( muslimani, židovi, hindui, sikhi ) nemaju državno financirane škole 

   Službeni jezik i jezici manjina

Engleski je službeni jezik, koji se koristi u školstvu, pravu, biznisu i ostalim profesijama, govori se po cijeloj Škotskoj, usporedno s njm i škotsko-engleski u većini podrućja, a gelski u brdovitim područjima i u večini zapadnih otočića. Vlada Velike Britanije potpisala je Europsku povelju za regionalne i jezike manjine 02.03. 2000.godine. Škotski jezik bio je obuhvaćen stavkom 2. u dokumentu, a gelski stavkom 3. Vlada velike Britanije odobrila je taj dokument 27.03.2001. godine. Škotski jezik preživljava u Škotskoj u obliku dijalekata govorenih u različitim krajevima zemlje, u krajevima koja su bliže standardnom engleskom od drugih. Škotski jezik ima svoju bogatu književnu tradiciju. Sadržaj rukovodećeg kurikuluma zagovara uključivanje škotske literature u školski kurikulum sa ciljem učenja značaja i razumijevanja škotskog jezika. Škotski umjetnički odbor omogućava financijsku podršku mnogim organizacijama koje se bave škotskim jezikom. Drugi jezici govoreni su u grupama koje su pridošle kao imigranti u različita vremena. Talijanska zajednica u Škotskoj, koja je osnovana u 19. stoljeću još uvijek održava uske kontakte sa Italijom zadržavajući svoj materinji jezik. Kantoneski je glavni jezik Kineske zajednice, a grupa koje su pristigle sa indijskog podkontinenta donijele su svoje jezike kao što su: Punjabi, Gujerati, Urdu, Hindi i Bengalski u Škotsku.


Demografski i ekonomski pokazatelji

Populacija Škotske prema popisu od 30.04. 2001 bila je 5.1 milion, što iznosi 9% stanovništva Velike Britanije. Bilježi se opadanje populacije od 1980. godine, lagani porast desio se 1995. Od onda bilježi se postepeno opadanje stanovništva sve do 2001. kada se desio lagani porast. Stanovništvo je veoma neujednačeno rasprostranjeno, pa gotovo 70% živi tjesno u centralnom pojasu povezanom sa dva riječna estuarija Forth i Clyde uključujući dva najveća grada Glasgow ( 578,710 stanovništa - popis 2001 ) i Edinburgh ( 449,020 stanovništva ). Stanovništvo u ostalim djelovima Škotske je veoma rijetko raspoređeno. Škotska sa veličinom od 7,792,000 hektara, zauzima gotovo trećinu od totalne velićine Velike Britanije. Škotski teritorij od granice sa Engleskom do sjeverne obale je otprilike 440 km ravne linije sa širinom od 240 km, uvećana sa 380 otoka ( 790 ako se računaju oni najmanji otoci koji su nešto veči od običnih stijena ) od kojih je 100 nastanjeno, neki su relativno veliki kao npr. Otok Shetland. Brutto nacionalni dohodak (Gross domestic product –GDP ) Škotske iznosi £69.2 biliona u 2001, prosjek po glavi stanovništva je £13,660. Najveći djelovi brutto nacionalnog dohotka jesu: proizvodnja ( 21% ); državna uprava , školstvo i zdravstvo ( 21% ); nekretnine i poslovne usluge ( 18% ); i maloprodaja i veleprodaja ( 11% ). Proizvodni sektor u Škotskoj snažno je orijentiran izvozu i to 57% odlazi u zemlje europske unije. Večina industrijske aktivnosti smještena je u centralnom pojasu, iako se Aberdeen nalazi izvan tog pojasa koji je važan centar naftne industrije. Glasgow i okolica zapadnog centra Škotske ćini glavni industrijski centar. Edinburgh je glavni grad i administrativni centar, sa velikom koncentracijom financijskih i profesionalnih institucija kao i važan proizvodni sektor. Škotska ima povijest velike nezaposlenosti, te je tijekom 1980. godine postotak nezaposlenosti iznosio 14.9% ( 1887 ). Od tada do 1990 nezaposlenost je sitno opadala do 9.3% sveukupno, ali je nezaposlenost rasla i pala tijekom narednih godina. U proljeće 2003 pala je na 5.6% ( muška nezaposlenost iznosila je 6.1%, a ženska 5.1% ).



1.2. Temelji školskog sustava

Načela i zakoni

Načela koja podupiru Škotsko školstvo nisu vođena zakonom. Ono je djelom refleksija vladine politike i koncensusa koji je sastavljen od mnogo izvještaja i savjetodavnih dokumenata koji su proizašli iz državnog sistema. Što oblikuje školsku praksu. Zakonodavstvo je večinom zaokupljeno administracijom i organizacijom sistema., zakon donesen 2000 godine koji je bio vezan za standarde u Škotskom školstvu koji se bazirao na definiranju ishoda koji moraju biti postignuti da bi omogućili lokalnu fleksibilnost i implementaciju. Školstvo u Škotskoj uvijek je uživalo visok status i većina ključnih vrijednosti na kojima počiva davno su ustanovljene. Omogućavanje besplatnog osnovnog obrazovanja za sve između godina 5 do 16 bazirano je na fleksibilnom nastavnom planu i programu. Osnovni zakonski okvir obrazovanja Škotske sastavljen je od niza obrazovnih zakona. Obrazovni zakoni se dopunjuju regulativama ( odredbama ) koje imaj upravnu snagu. Prateći decentralizaciju vlasti 1999, svi novi zakoni koji se tiću obrazovanja su briga Škotskog sabora, dok su prije bili vezani za sabor Velike Britanije koji je posebno propisivao zakone za Škotsku, Wales i Englesku. U Škotskoj obrazovni zakoni večinom vezani su za organizaciju i administraciju, davajući tako moć određenim tjelima, npr. Škotskom ministarstvu da napravi regulative ili obrazovnim institucijama. Regultive se bave administrativnim pitanjima, ali nešto detaljnije od zakonodavstva. Trenutno, kurikulum nije ozakonjen zakonodavstvom u Škotskoj, samo je odvojeno odredbom da je vjersko obrazovanje obavezno, a roditelji nisu obavezni to ispunjavati ako ne žele svoju djecu obrazovati na takav način. Aktualni obrazovni zakon iz 1980. je izmjenjen 1981. Između ostalog ovaj dokument daje snagu obrazovnim upravama da omoguće osnovno školsko obrazovanje, postavlja godine do kojih je obrazovanje obavezno, postavlja dužnost roditeljima da vide da li je njihovo dijete pravomjereno obrazovano i omogućava obrazovnim upravama propise obrazovanja. Omogućava studentima/učenicima da prime adekvatno obrazovanje sukladno njihovim godinama, da im omogući nastavak obrazovanja i da im omogući psihološku, zdrastvenu i socijalnu skrb ako je to potrebno. Ispravak ovog dokumenta iz 1981. godine omogućava roditeljima da izaberu školu u koju će poslati svoju djecu, omogućava obrazovanje osoba sa posebnim potrebama i postavlja uvjete plaćanja usluga učitelja. Dokument pod nazivom Standardi Škotskog obrazovanja ( 2000 ) daje po prvi put pravo na obrazovanje svakom djetetu u Škotskoj, opće mjere moderniziranja učiteljske prakse i poboljšavanje učiteljskog statusa, utvrđivanje okvirnih uvjeta za poboljšanje obrazovanja uopće. Uvjeti uključuju novu garnituru nacionalnih prioriteta za školsko obrazovanje trenutno definiranih kako slijedi: 1 NACIONALNI PRIORITET-Postignuća i ostvarenja podizanje standarda obrazovnih sposobnosti za sve škole, posebice u pismenosti i računanju, te postignuti bolje rezultate u nacionalnim mjerenjima postignuća uključujući ispitne rezultate; 2. NACIONALNI PRIORITET- učiteljevo radno okruženje podupiranje i razvijane vještina učitelja i razvijanje samodiscipline učenika, te obogaćivanje školskog okruženja tako da služi obogaćivanju učenja i poučavanja; 3.NACIONALNI PRIORITET-Jednakost promoviranje jednakosti i pomaganje svakom učeniku da izvuće korist od obrazovanja, omogućavanje djeci sa posebnim potrebama adekvatnu brigu, isto tako i brigu za gelski jezik i druge jezike manjeg značaja; 4.NACIONALNI PRIORITET-Vrijednosti i građanstvo rad sa roditeljima da uče svoju djecu poštovanju kako prema sebi tako i prema drugima, da potiču samostalnost kod djece, te da ih uče dužnostima i odgovornostima građana u demokratskom društvu; 5. NACIONALNI PRIORITET-Učenje za život da «opreme» učenike sa temeljnim sposobnostima, stavovima i očekivanjima potrebnima da opstanu u promjenjivom društvu, te da im ojačaju kreativnost i ambiciju.

Zakon o obrazovanju iz 2002. godine propisuje obrazovnim ustanovama da omoguče učenicima sa posebnim potrebama lakši ulazak i kretanje po obrazovnim ustanovama.

Nastavak obrazovanja i visoko obrazovanje tema su odvojenog zakona koji je donešen 1992, koji je utemeljio novu strukturu za ove sektore obrazovanja. Postoje i mnogi drugi Škotski dokumenti ( zakoni ) koji su na snazi te se primjenjuju u obrazovanja, i postoje mnogi dokumenti čija temeljna zadaća nije obrazovanje ali se primjenjuju u obrazovnim sustavu, organizaciji i administraciji škola i fakulteta.




1.3. Raspodjela odgovornosti vezene za organizaciju i administraciju obrazovanja

Središnja uprava

Prvi ministar Škotske je odgovoran Škotskom parlamentu za razvoj obrazovanja, preko Škotskog izvršnog odbora za obrazovanje (SEED) , Škotskog cjeloživotnog i transfernog odjela za obrazovanje (SEETLLD) , društvenog obrazovanja i razvoja, obrazovanja za odrasle, mlade i društvenu zajednicu. SEED je odgovoran za predškosli odgoj, osnovnoškolstvo i postobavezno srednje školsko obrazovanje. Ono potpuno definira državne ciljeve i standarde, formulirajući državnu politiku, pitanja vođenja i formiranja nastavnog plana i programa, ocjenjivanja i nadgledanja izobrazbe nastavnika. Škotski parlament ima snagu donositi zakone na širokom polju subjekata važnih za stanovništvo Škotske, uključujući obrazovanje, izobrazbu i cjeloživotno obrazovanje. 

   Lokalna samouprava

Omogučavanje javnog financiranje obrazovanja odgovornost je 32 jedinstvena vijeća, znanih kao Škotski lokalni autoriteti (Scottish Local Authorities (SLAs). Dokument Standardi Škotskog obrazovanja iz 2000. zahtjeva od obrazovnih tijela da se trude da osiguraju poboljšanje kvalitete obrazovanja u školama. Dokument postavlja smjernice za poboljšanja izvedbe škola i definira nacionalne prioritete u obrazovanju. Pod ovim smjernicama lokalna samouprava je obavezna predočiti planove koji pokazuju napredne ciljeve škola u njihovoj regiji. Same škole obavezne su izraditi razvojne planove uzimajući u obzir ciljeve koje je propisala lokalna samouprava. Oba tijela ( lokalna samouprava i škola ) obavezni su predočiti godišnja izvješća o napretku. Lokalna samouprava odgovorna je još za izgradnju zgrada, zapošljavanje nastavnika i ostalog školskog osoblja te osiguravanje opreme i nastavnog materijala. Oni prakticiraju odgovornost prema nastavnom planu i programu uzimajući u obzir nacionalno upravljanje i lokalne mogućnosti. Važan razvoj od 2002. bila je obaveza da integrirane društvene škole pristupe svim školama u Škotskoj do 2007. Cilj ovog pristupa je povisivanje standarda i promoviranje društvene uključenosti. Dok nema ni jednog modela integrirane društvene škole, većina škola se udružuje zajedno u rad te djeluju kao cjelina, sa timom profesionalaca koji omogućavaju velik raspon usluga uključujući obrazovanje, društveni rad, obiteljsku podršku i zdrastveno obrazovanje. Integracija usluga je ključ budućnosti ovih škola i Škotsko izvršno tijelo je privrženo ostvariti integrirani pristup u svim školama do 2007., te je dobilo £78m. između 2002-03 i 2005-06 da osigura ovaj razvoj. Svaka Škotska lokalna samouprava ima obrazovni odbor koji je sastavljen od izabranih vjećnika i predstavnika glavnih crkava i učiteljskih grupa. Odbor je odgovoran za donošenje političkih odluka pružanja obrazovanja u okviru nacionalnog prava i regulativa. Izvršne funkcije provođene su obrazovnim odjelom na čijem je čelu Direktor obrazovanja koji može imati jednog ili više pomoćnika.

Institucije «Školski odbori» dokument iz 1988 zahtjeva da lokalne samouprave osnuju Školske odbore za svaku školu ( osim za vrtiće ) koji će biti pod njihovim rukovođenjem. Odbori se sastoje od izabranog roditelja, zaposlenika i ostalih članova lokalne zajednice. Direktor obrazovanja i lokalni vjećnik su isto obavezni pohoditi sastanke školskih odbora i održavati govore. Glavni učitelj škole je ujedno i savjetnik šefa odbora. Mnoge škole imaju aktivne «roditelj-učitelj udruge» ( Parent Teacher Associations ) PTAs, representirani na nacionalnom nivou od Scottish Parent Council ( SPTC ), koji je formiran 1947, cilj SPTC-a je da unaprijedi obrazovanje ohrabrivajući potpunu kooperaciju između doma i škole, obrazovnih tijela, centralne uprave i sve one koji brinu za obrazovanje u Škotskoj. Pod dokumentom o «Nastavku obrazovanja i visokom obrazovanju» iz 1992, mnogi Škotski fakulteti postali su neovisni od lokalne samouprave, financirana direktno od vlade. Svaki fakultet upravljan je Rukovodstvenim odborom, čiji članovi dolaze iz industrijskog ili tržišnog okruženja. Škotska izvršna vlast ovim je odborima dala znatnu moć, te su fakulteti sada sposobni prhvatiti tržišne aktivnosti. Fakulteti imaju dobro izgrađene odnose sa industrijom i trgovinom. 1999 osnovan je Škotski odbor za daljnje obrazovanje ( Scottish Further Education Funding Council – SFEFC ) na temelju dokument iz 1992. Odbor financira Škotska 43 uklopljena ( integrirana ) fakulteta koristeći financijska sredstva koje omogućava vlada. Odbor radi usko sa Škotskim odborom za visoko obrazovanje ( SHEFC ). Visoko školske institucije su u škotskoj autonomne. Sveučilišta imaju snagu da izdaju samostalno svoje diplome. Ocjenjivanje na nacionalnom nivou za sveučilišta je propisano od strane Škotskog odbora za visoko obrazovanje i od Organizacije za kvalitetu ( Quality Assurance Agency ) čiji se utjecaj širi čitavom V.Britanijom.


1.4. Financiranje

Škotska izvršna vlast podupire školsko obrazovanje, društveno podučavanje i razvoj na temelju donacija koje se isplačuju godišnje lokalnim vlastima, sa količinom donacijskog novca koji je dogovoren sa ciljem potpore u naprednijem planiranju. Količina novca koji će lokalne samouprave proslijediti u obrazovanje je njihova briga. Od dana do dana granica za trošenje je određena u razumnoj mjeri za škole i to između 80 i 90%. Daljnja obrazovanja i fakulteti su financirani od Škotske izvršne vlasti preko Škotskog odbora za daljnje obrazovanje ( Scottish Further Education Funding Council – SFEFC ). Fakulteti za daljnje obrazovanje i visoko obrazovane institucije imaju prihode i od usluga koje same pružaju u područjima obuke, istraživanja i specijalizacije. Školsko obrazovanje je najskuplja ustanova financirana od strane lokalne samouprave, negdje oko 50 % njihovog sveukupnog proračuna. Državno školsko obrazovanje je besplatno za učenike kao što je nabava knjiga i školski pribor. Cjena školavanja u državnim školama financira se od strane lokalne samouprave i donacija od Škotskog izvršnog odbora za obrazovanje ( Scottish Executive Education Department ). Obrazovni proračun se utvrđuje u lokalnoj samoupravi koja određuje koliko je kojoj školi u njihovoj zajednici potrebno sredstava. Rashodi koji su vezani za izgradnju novih zgrada, modernizacije postojećih zgrada i opreme financirani su od strane državne vlade koja godišnje dobiva uvid u troškove, a troškovi su određeno limitirani za sve lokalne samouprave jednako. Škotsko izvršno tijelo osigurava financijska sredstva za 46 fakulteta za daljnje obrazovanje preko SFEFC-a , koji još financira 42 samostalna fakulteta direktno, te Orkney i Shetland fakultete preko lokalne samouprave. Druge dvije institucije, Newbattle Abbey Collage i Sabhal Mor Ostaig, gelski fakulteti na otoku Skye isto primaju financijsku pomoć od SFEFC s prepoznavanjem njihove obrazovne uloge. Svi fakulteti primaju financijska sredstva od organizacija i poduzeća za koje osiguravaju obrazovanje i obučavanje.

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovne institucije su financirane od škotske izvršne vlasti preko SHEFC koji je odgovoran za dobavljanje sredstava samostalnim ustanovama za obučavanje, istraživanje i ostale aktivnosti. Odbor kontaktira Ministarstvo sa informacijama i savjetima vezanim za sve aspekte visokog obrazovanja u Škotskoj, uključujući financijske potrebe svakog sektora.

1.5. Savjetodavna i konzultacijska tijela

Obrazovni sustav je podržan od raznih agencija, u mnogo slučajeva preko financijskih sredstava. One su:  Učenje i podučavanje Škotska (LTS)- stvoreno je 2000 godine od udruživanja Škotskog odbora za tehnologiju i Škotskog savjetodavnog odbora. LTS je odgovorno za pružanje savjeta, potpore, sredstava i razvojnog osoblja radi poboljšavanja kvalitete obrazovanja i poboljšanja učenikovog/studentovog postignuća. LTS isto tako blisko radi sa Škotskim izvršnim odborom za obrazovanje (SEED) u unapređivanju nastavnog plana i programa , i informacijske tehnologije (ICT) u obrazovanju.  Jedinica za daljnje obrazovanju u Škotskoj (SFEU) -podupire ključna istraživanja i inovacije u daljnje obrazovanom sektoru u Škotskoj. SFEU podupire podučavanje i učenje, razvoj informacijske tehnologije i organizacijska, tehnološka i menađerska istraživanja.  Zajednice Škotske (CS) -izvršna agencija osnovana 2001 sa odgovornošću za podupiranje društvenog učenja i razvijanje prakse uključujući profesionalni trening.  Škotski odbor za istraživanje obrazovanja (SCRE) -bavi se istraživanjem svih aspekata obrazovanja, nedavno se spojio sa Svučilištem u Glasgowu.  Škotski odbor za daljnje obrazovanje (SFEFC) -zakonodavno tijelo osnovano 1999, svrha: upravljanje sredstvima financiranja Fakulteta za daljnje obrazovanje u Škotskoj i da nadgleda razvoj ovih institucija.  Škotski odbor za visoko obrazovanje (SHEFC)-zakonodavno tijelo osnovano 1993 radi financiranja svih ustanova visokog obrazovanja uključujući sveučilišta, i nadgledanje napretka ovih ustanova.  Opći učiteljski odbor Škotske (GTCS) -osnovan 1965, zakonska odgovornost održavanje popisa učitelja i za utvrđivanje i motrenje profesionalnog učiteljskog standarda. Ministri, prema zakonu moraju konzultirati GTC sa pitanjima koja se tiču profesorske prakse.

1.6. Privatni sektor

U Škotskoj postoje dvije vrste nezavisnih škola, one vođene privatnim sektorom i one koje su pod potporom države ( znane kao «grant-aided» ) za djecu s posebnim potrebama. Drugi nešto dobiju od njihovih financija preko lokalne samouprave koje šalju djecu u te škole. Privatni školski sektor mora pokriti sve troškove naplačivajući školske naknade. Nezavisne škole omogućavaju obrazovanje za 3.9% školske populacije u Škotskoj. Sve nezavisne škole moraju biti registrirane u SEED .




2. PREDŠKOLSKI ODGOJ

Prema dokumentu Standardi u Škotskim školama iz 2000, lokalna samouprava ima dužnost osigurati predškolski odgoj za djecu staru 3.-4. god. čiji se roditelji slažu s tim. Koji se provodi 5 puta na tjedan u trajanju od 2.5 sata tjekom školske godine. Zadnja statistike pokazuju da 99% djece od 4 godine i 83% djece od 3 godine učestvuju u predškolskom odgoju.

2.1. Organizacija

Postoji rastuća svijest da su integrirane službe ključne u potpori njegovanja djece, i da su uravnotežene i spremne djeci pružiti da imaju korist od obrazovanja. Kao dio ovoga, to su službe za koje se tradicionalno misli da pružaju brigu i da im je funkcija educiranje mlade dijece i njegovanje njihovog napretka. Nadalje, osnivanjem Partnerstva za skrb djeteta , sve lokalne samouprave otvaraju predškolske ustanove u privatnim i volonterskim centrima, gdje god samo da to pomaže djeci i njihovim roditeljima. Lokalna uprava osigurava predškolsko obrazovanje preko svojih obrazovnih odjela, to je jedan oblik dječjeg vrtića ili dječjih razreda u osnovnim školama. Većina dječjih vrtića su mala sa 40-60 polaznika, iako u nekim djelovima Škotske postoje i dječji vrtići sa većim brojem djece. Dječji razredi u osnovnom školstvu imaju mjesta za do 20 polaznika u jedno vrijeme. Moguće je da veće osnovne škole imaju više dječjih razreda. Privatni i volonterski centri teže da pruže više fleksibilniju uslugu, koji obuhvaća dodatnu uslugu i obrazovanje izvan obaveznog radnog vremena. To pomaže radničkim obiteljima. Širi raspon usluga se razvija sa ciljem omogućavanja najboljeg početka za dijete. Rezultat je djelotvorno pružanje univerzalnih i ciljanih usluga za djecu i njihove obitelji, od rođenja do 5 godine. Bitno je da je to sve popraćeno zdrastvenom, obrazovnom i socijalnom skrbi.


2.2. Program aktivnosti

Financiranje predškolskog obrazovanja određeno je prema Curriculum Framework for Children 3-5 (CFC) ( Nastavni plan i program za djecu od 3-5 godina ), izdanog 1999. Između polovice dnevnog boravka u predškolskoj ustanovi predviđeno je da dijete sudjeluje u različitim igrama i razvojnim aktivnostima. CFC-ova ključna uloga je da se bavi djetetovim razvojem, učenjem, vođenjem, interakcijom osoblja sa djecom, osiguravanjem odgovarajućih djetetovih potreba, osiguravanje istih mogućnosti, partnerstvo sa roditeljima, te omogućavanje prijelaza u osnovnu školu. Početna točka učenja kroz igru je dobro planiranje i odabiranje odgovarajučeg obrazovnog materijala sa odgovarajućim podrućjima i aktivnostima i objektima koji zadovoljavaju potrebe sve dijece jednako. Razvoj je potpomognut resursima koji su prisutni u predškolskim obrazovnim centrima. Oprema je obično smještena u specifičnim područjima prostora koji je dostupan tako da se djeca mogu kretati od jednog područja do drugog i tako imaju raznolik izbor zanimljivog materijala. Predškolska igrališta slično su izgrađena kao i osnovno školska ali nemaju neku posebnu namjenu. Služe da djeca sudjeluju u raznim vanjskim aktivnostima, dok ih osoblje individualno promatra, te tako ima uvid u sposobnosti djeteta i njegove interese i vještine koje mu pomažu razviti u igri s njim ili bodrenjem.

2.3. Ocjenjivanje

Napredak koji djeca ostvaruju je konstantno mjeren, diskutiran sa roditeljima i upotrebljavan u daljnjem planiranju sljedećih koraka u njihovo učenju i razvoju. Povećanje djetetovih sposobnosti najjače je pri prelasku iz predškolske ustanove u osnovno školsku. Mnoga tijela vode «prijelazne bilješke» o djetetovom napredku i postignućima u različtim aspektima opisanim u Curriculum Framework (okvir nastavnog plana i programa ). Duž nekoliko godina, te se bilješke ugrađuju Personal Lerning Plans ( osbni nastavni plan ), koji će omogućiti kontinuirani uvid u napredak djeteta tjekom predškolskog obrazovanja pa sve do kraja obaveznog obrazovanja te dati povratnu informaciju roditeljima i djeci. Djeca za koju se utvrdi da trebaju specijalno obrazovne potrebe dobijaju Record of Needs ( bilješke potreba ). Lokalna samouprava ima dužnost udovoljiti potrebnim potrebama definiranim u tom dokumentu. Akcije se poduzimaju i za djecu koja dolaze iz obitelji koje trebaju posebnu potporu. Djeca koja spadaju u ovu kategoriju može im biti dopušteno ako se smatra da će im to koristiti da ostanu u vrtiću poslije 5 godine. Detaljnije bilješke se provode u ovim slučajevima. Od travnja 2001 davatelji predškolskih usluga bili su obavezni da se registriraju u Her Majesty`s Inspectorate of Education and the Care Commission ( Inspektorat obrazovanja i njege ). Onda su nadgledani jednom godišnje da se osigura da je obrazovanje i njega u okvirima Curriculum Framework for Children 3-5, Child at the Centre i National Care Standards for Early Education and Childcare Standards .

2.4. Učitelji ( odgajatelji, profesori )

Od 31.07.2003 lokalna uprava nije obavezna imati obučenog odgajatelja u vrtićima. Unatoć tome , učitelji mogu biti zaposleni kada su najviše potrebni. Guidance on teacher Involvement izdanog u siječnju 2002, opisuje kako se to može provesti na najbolji mogući naćin. Učitelji u vrtiću su potrebni, te da bi mogli u njima raditi učitelji moraju imati Teaching Qualification . Guidance on teacher Involvement isto prepoznaje važan doprinos ostalog osoblja. Označava da su osobe koje imaju duži staž u praksi često puta mnogo važnije i da ih to odvaja od ljudi koji su završli i primili obuku na tom podrućju ali nemaju određeno iskustvo. Postoje mnoge kvalifikacije dostupne za praktičare koji ne mogu obućavati što je regulirano u Working with Children Guidance , gdje su preuzeti mnoge strukovne smjernice sa fakulteta. U sljedećih nekoliko godina namjera je da svaki ćlan socijalne uprave bude registriran u Scottish Social Services Council . Da bi osoba bila registriran mora imati stalno zaposlenje i njena stručnost mora biti prepoznata. U međuvremenu National Care Standards određuju da je polovica osoblja obavezna zadržati status u SSSC-u (Scottish Social Services Council). 

   2.5. Statistike

Predškolske ustanove (siječanj 2003) Broj lokalnih centara 1,570 Broj ostalih ustanova koje pružaju uslugu s partnerstvom sa lokalnom upravom 1,212 Broj djece koja pohađaju predškolske ustanove 105,000 Postotak 4-godišnjaka 99% Postotak 3-godišnjaka 83% Učitelji s punim radnim vremenom 1,811 (siječanj 2002). 3. Obavezno obrazovanje i usavršavanje (osnovna škola )

Obavezno obrazovanje u Škotskoj počinje sa 5 godina i traje do 16. godine. Zadnji dan škole za učenike koji imaju 16 godina je zadnji dan u mjesecu maju. Obavezno obrazovanje podijeljeno je na osnovno ( od 5-12 ) i srednje ( 12-16 ).








3. OSNOVNO I SREDNJE OBRAZOVANJE

3.a. Osnovno obrazovanje

Svrha osnovnog obrazovanja je da omogući osnovno obrazovanje koncentrirajući se na osposobljavanje djeteta da nauči čitati, pisati i računati, te ga upoznati sa načinima ispitivanja i razumjevanja svog okruženja, prošlog i sadašnjeg; pomažući im da se izraze putem umjetnosti, muzike, drame i fizičkih aktivnosti; da razviju svijest o svojoj religiji, moralu i društvenim vrijednostima, građanskom i prihvatljivom ponašanju. Rastuća je spoznaja učenika o utjecaju tehnologije na društvo, upoznati su sa ICT iz ranijeg razdoblja. Postoje tri razdoblja u osnovnim školama: P1-P2 ( djete u ranoj obrazovnoj fazi ); P4-P5 ( srednja faza ); i P6-P7 ( viša osnovna faza ). Škole variraju u veličini ovisno od zajednice u kojoj se nalaze: jedna ruralna ( seoska ) škola može opslužiti mnogo veći geografski prostor nego jedna velika gradska osnovna škola.

3.a.1. Organizacija škole

Osnovne škole organizirane su u razredna odjeljenja od 1(P1)-7 (P7). Svi razredi se sastoje od dječaka i djevojčica koji pokrivaju potpun opseg sposobnosti, ne postoji selekcija prema sposobnostima, djeca jednom godišnje napreduju od nižeg razreda prema višem. Za svaki razred odgovoran je njegov razrednik koji ih uči većini nastavnog plana i programa. Obrazovna tjela često omogućavaju potporu nastavnicima u umjetnosti, drami, muzici i fizičkim aktivnotima zapošljavajući specijalne profesore koji predaju u više različitih škola. 2003 Škotska izvršna vlast objavila je povećanje specijalnih nastavnika te im omogućila da rade sa osnovno školskim i srednjo školskim učenicima. U većim osnovnim školama ima više razreda na istom nivou. Normalni maksimum veličine razreda sa 33 je smanjen je na 30 za učenike iz P1-P3. U manjim školama djeca iz raličitih razreda kombiniraju se u jedan razred sa jednim profesorom. Koliko je moguće, obrazovna tjela nastoje održati takve razrede do limita od 25 učenika. U jako malim školama gdje ima manje od 20 učenika jedan profesor radi sa svom djecom u razredu. Školska godina sastoji se od tri polugodišta i mora trajati najmanje 190 dana ( 38 tjedana ). Datumi polugodišta i školskih praznika određeni su od strane obrazovne ustanove. Školska godina traje od drugog ili trećeg tjedna kolovoza do kraja lipnja, sa praznicima od jednog tjedna u listopadu i dva tjedna u ožujku/travnju. Ne postoji predložak trajanja školskog dana, ali obično je dan podjeljen u dvije smjene, jedna ujutro i jedna popodne pet dana u tjednu. Osnovno školski tjedan obično traje 27.5 sati, a svaki dan 5.5 sati. Broj i trajanje školskog sata određeno je od ravnatelja koji se konzultira sa nastavnicima razrednih odjeljenja.

3.a.2. Nastavni plan i program

Nastavni plan i program određen je putem SEED preko raznih publikacija pod nazivom «5-14 Program» Cilj kurikuluma je da osigura širinu, ravnotežu, usklađenost i napredovanje. Nepredovanje se mjeri u 5 područja između 5 do 14 godina. Područja su: • Jezici • Matematika • Društvene studije • Izražavanje umjetničkih vještina • Religija i moralno obrazovanje Neke kategorije kao što su informacijske tehnologije i društvene znanosti rasprostranjene su po svim dijelovima nastavnog plana i programa. «5-14 društveni program» propisuje da se svaki tjedan 15% slobodnog vremena posveti učenju jezika, 15% matematici, 25% društvenim studijama, 15% izražavanju u umjetnosti, 10% religiji i moralu ostavljajući 20% vremena slobodnim koje može organizirati škola ili lokalna samouprava.

3.a.3. Ocjenjivanje i certifikacija

Učitelji ocjenjuju napredak učenika na više načina. Oni nadgledaju njihov rad, diskutiraju njihov rad sa njima, određuju posebne zadatke u kojima učitelj može procjeniti učenikovo dostignuuće, određuju formalne ispite od kojih su neki izrađeni od strane škole a neki od strane države. Učitelji primaju smjerenice u ocjenjivanju: Državne smjernice ocjenjivanja učenika od 4-15. godina. To omogućava učiteljima da upotrebljavaju gotove metode te da ih upotrebljavaju u interakciji sa učenicima, da planiraju svoje predavanje i donose profesionalne procjene od vremena do vremena vezane za napredak učenika, koji je određen od strane države. Kada učitelj procjeni da je učenik završio jedan od 5 područja (A-E) nastavnog programa, on ili ona određuje zadatak primjerene težine i dodjeljuje ga učenicima. Ove državne smjernice pomažu učiteljima da je njihovo ocjenjivanje u skladu sa državnim propisanim standardom. Učitelji obavještavaju roditelje o napredku njihove djece u različitim djelovima nastavnog programa. Ova izvješća omogućavaju roditeljima da dobiju povratnu informaciju o socijalnom i osobnom razvoju njihova djeteta. Izvješća sadržavaju formu koja omogućava roditeljima da komentiraju i prave bilješke koje se kasnije diskutiraju na roditeljskim sastancima. Sva izvješća sadržavaju sposobnosti učenika i razvojne potrebe; sadrže ocjene iz različitih predmeta; definiraju odgovarajuće sljedeće korake u učenju, i sadrže mogućnost da roditelji odgovore na izvješće i obrate se odgovarajućem učitelju.

3.a.4. Napredovanje, vođenje i tranzicija

Učenici osnovnih škola se automotski promiću od godine do godine. Tradicionalno, postojala je odjeljenje između osnovne i srednje škole; u posljednjim godinama značajan pomak je napravljen da u prijelasku učenika iz osnovnih u srednje škole te su napravljene veze u nastavnom planu i programu. Od kada je kurikulum struktuiran da pokrije učenike od 5-14 godina, javila se potreba u uspostavljanju dobrih odnosa između osnovnog i srednjeg obrazovanja. Srednje škole imenuju i promoviraju članove osoblja da budu odgovorni za ove kontakte. U nekim srednjim školama, posebice u ruralnim područjima, gdje postoji do 20 osnovnih škola, omogućavanje komunikacije između njih može biti kompleksno. Zato je SEED pružio primjer osnovno školskog i srednjo školskog prijelaska i utvrdio upotrebu te adaptaciju ovisno o lokalnim prilikama.


3.a.5. Učitelji

Svi koji žele predavati u osnovnim i srednjim školama moraju imati završenu odgovarajuću obuku i moraju imati Teaching Qualification (TQ) da bi mogli biti registrirani od strane Generalnog učiteljskog odbora Škotske (GTCS) . Registracija je potrebna prije nego učitelj može biti zaposlen od strane obrazovne uprave. TQ se može dobiti na sljedeći način:  Da bi se postalo učitelj osnovne ili srednje škole iz tehnike, tjelesnog ili glazbenog potrebno je diplomirati na jednoj od 7 Bachelor of Education institicija (Bed-diploma - 4 godine).  Za postati učiteljem iz određenih predmeta u srednjoj školi, moguće je ako se pohađaju neke visoko školske institucije te se dobija kombinirana diploma koja uključuje istraživanje neke problematike i školsku praksu.  Za one koji već imaju sveučilišnu diplomu i žele podučavati u osnovnoj ili srednjoj školi, moraju proći tečaj u trajanju od jedne godine za dobivanje Post-Graduate Certificate in Education (PGCE) to jest TQ za osnovno ili TQ za srednje ovisno šta koja institucija omogučava. Škotsko ministarstvo putem SEED , kontrolira obrazovanje učitelja. Ministarstvo omogućava praksu u školama. Minimalni vještine potrebne za izobrazbu učitelja su državno propisane jednom godišnje u Memorandum on Entry Requirements to Curses of Teacher Educatin in Scottland koji ima snagu propisa. Godišnje SEED poduzima planiranje radnih vježbi koje pruža Odbor financiranja visokog školstva u Škotskoj (SHEFC) za učitelje koji su novi u toj praksi. SHEFC je odgovoran određivanje različitih tipova učiteljske izobrazbe i financijsko osiguravanje provedbe. Škotsko ministarstvo prima savjete o učiteljskoj izobrazbi od strane General Teaching Council for Scottland (GTCS) , zakonodavno tijelo čiji su članovi izabrani prema učiteljskoj profesiji. GTCS sadrži popis učitelja u Škotskoj kojima je dopušteno predavanje u javno financiranim školama, ni jedan učitelj ne može podučavati ako nije registriran od strane GTCS-a. Učitelji koji su primili TQ su privremeno registrirani u GTCS ( što je neophodno za svakoga koji podučavati u lokalnim školama ). Potpuna registracija se dobiva kada učitelj u određenom periodu bude iskušan u svojim sposobnostima.

3.a.6. Statistike Javno financirane osnovne škole ( rujan 2002 školski popis ) Broj učitelja -22,980 Broj osnovnih škola -2,258 Broj učenika -413,713 Omjer učitelj/učenik – 18,0:1 Cjelokupni rashodi (2000/01) £876.5m Trošak po učeniku -£2,042 Nezavisne osnovne škole (rujan 2002/03 školski popis) Broj učitelja -864 Broj osnovnih škola -64 Broj učenika (P1-P7)–11,816 Omjer učitelj/učenik – 13,7:1 3.B. OBAVEZNO SREDNJE OBRAZOVANJE

3.b.1. Organizacija škole

Srednje školstvo zapčinje od 12. godine života. Sve škole su uključene i učenici ih pohađaju 4, 5 ili 6 godina. Izbor predmeta na 3, 4, 5 i 6 godini omogućava studentima da slijede akademske i stručne interese, uključujući i mnoga radna iskustva, u osnovi cijeli srednjoškolski kurikulum je omogučen svakoj školi. Srednje obrazovanje nije obavezno poslije 16 godina ( 4 godina ) i mnogi učenici napuste školu u tom periodu. U 16 godini učenici izlaze na ispite za Scottish Qualification Certificate (SQC) , Standard Grade ili novije National Qualifications equivalents, to su ispiti koji su namjenjeni cijeloj školskoj populaciji. Obrazovanje do 16 godine može se opisati kao donja granica srednjeg obrazovanj, a između 16 i 18 više srednje obrazovanje. Generalno, srednje škole omogućavaju obrazovanje koje će pripremiti učenike za poziciju u društvu, te da spoji njihove osobne, društvene i stručne želje, očekivanja njihovih roditelja, poslodavca i tercijarnog obrazovanja. U višem stadiju (S5-S6) cilj je opremiti učenike da profitiraju od stručnog obrazovanja, izobrazbe i visokog obrazovanja. Sve javno financirane srednje škole u Škotskoj su svobuhvatne i većina pruža 6 godina srednjeg obrazovanja. Javlja se problem kod manjih sredina kao što su Orkney, Shetland i Western Isles gdje postoji 2 godišnje i 4 godišnje škole koje pružaju samo niže srednje obrazovanje. Što se prilagođava na način da učenici ostaju duže doma, kad bi trebali pohađati 6 godišnju srednju školu. Postoji mišljenje da ti «umirovljeni» učenici u malim lokalnim školama nakon svog obrazovanja ostaju u svojim sredinama. Usluge u ovim školama ne razlikuju se od onih u većim školama. Učenici koji napreduju do S5 i S6 iz tih manjih škola to čine i u većim školama dalje od svojih domova. Školska godina, tjedan i dan organizirani su kao i u osnovnim školama. Svako predavanje traje u opsegu od 40 do 45 minuta, ali škole imaju pravo odrediti same svoju satnicu.

3.b.2. Nastavni plan i program

Sve škole pružaju sličan opseg predmeta na istoj godini. Jezgra predmeta je svugdje ista, no što se pruža izvan nje stvar je škole da odluči. Učenici imaju različite specijalne učitelje iz različitih predmeta. Razredi nemaju više od 30 učenika na nižim godinama, ne više od 25 u kasnijim godinama. U određenim predmetima , npr. Znanost, broj učenika je određen na 20. Škotski kurikulum nije propisan od strane zakona, ali priopčenja za kurikulum srednjeg obrazovanja su dana za sve škole putem Learning and Teaching Scotland (LTS) dokumentom «Curriculum Design for the Secondary Stages» . Kod nižih srednjih nivoa, u četiri godine obaveznog obrazovanja, kurikulum je podijeljen u dva dijela, te svaki traje dvije godine. Prve dvije godine (S1-S2) pružaju opće obrazovanje, prateći državne 5-14 smjernice. Cilj 5-14 programa je da vodi planiranje i održi napredovanje učenika u prijelasku iz osnovne škole u srednju. Treća i četvrta godina (S3 i S4) sadrže elemente specijalizacije i stručne izobrazbe. Putem državnih smjernica školama se preporuča da organiziraju svoj kurikulum za treću i četvrtu godinu, prema osam modova: 

	jezici i komunikacije
	matematička istraživanja i aplikacije
	znanstvena istraživanja i aplikacije
	tehnološke aktivnosti i aplikacije
	kreativne i estetičke aktivnosti
	psihološko obrazovanje
	religijsko i moralno obazovanje

Svi predmet moraju biti u opsegu jednog od 8 modova i svaki učenik mora učiti barem jedan predmet od svih modova. Škole mogu pružati i kratke tečajeve koje su same izumili ali koje ne vode do državne diplome.

3.b.3. Ocjenjivanje i certifikacija

U prve dvije godine nižeg srednjeg obrazovanja (S1 i S2) ocjenjivanje je provođeno prema 5-14 programu. Nakon završetka 4 godišnjeg nižeg srednjeg obrazovanja učenici su prikladni za dobivanje diplome SQC od Scottish Qualifications Authority (SQA) . Diploma je namjenjena svim učenicima, te se dobiva položenim ispitima zajedno sa elementima procjenjivanja od strane škole i usklađivanja od strane SQA. Škola je odgovorna za praćenje i ocjenjivanje rada učenika tijekom kratkih tečajeva, ali SQA usklađuje školsko ocjenjivanje da uvidi da li su osigurani državni standardi. SQA pruža i module koji mogu biti pohađani od strane S3 i S4 učenika i ako ih uspješno završe dobivaju kredit prema National Certificate, koji je ne napredni stručni kvalifikacijski dokument. Državne kvalifikacije moguće su u pet lavela: pristup, srednje 1, srednje 2, visok i visoko napredni. Srednji 1 i 2 su ekvivalentni sa Standard Grade General a visoki laveli su ekvivaletntni sa CSYS Certificate of Six Year Studies

3.b.4. Napredovanje, vođenje i tranzicija

Srednje obrazovanje ima dobro uspostavljene sisteme vođenja, sa osobljem koje pruža osobne, stručne i nastavne savjete učenicima. Škole imaju različite puteve organiziranja smjernica sustava. No, obično je učitelj/mentor odgovoran za grupu učenika da li za jednu godinu ili nekoliko. Takve smjernice su potrebne u trenucima odluke kada učenik mora izabrati koje predmete da uzme a koje ne, npr. na kraju S2 i ponovo na S4 kada biraju predmete za specijalizaciju za više srednje obrazovanje ili kad trebaju savjet što mogu raditi kada završe obrazovanje.

Proces naobrazbe učitelja isti je kao i kod osnovnog obrazovanja.

3.b.5. Statistike

Javno financirane srednje škole (rujan 2002) Broj srednjih škola –386 Broj učenika od S1-S4 (12-16 godina)-243,329 Broj učenika od S5-S6 (16-18 godina) –73,570 Broj učtelja –25,040 Omjer učitelj/učenik –12,7:1 Cjelokupni rashodi (200/01) £975.0m Troškovi po učeniku (2000/01) £3,098

Nezavisne srednje škole (rujan 2002) Broj škola –55 Broj učenika od S1-S6 (12-18 godina)-17,555 Broj učtelja –2,071 Omjer učitelj/učenik –8,5:1

Statistike za izobrazbu učitelja (2002/03) Bed (glazbeni, tjelesni, tehnološki) 4 godina – 681, za sve ostale predmete 925.











4.POST OBAVEZNO OBRAZOVANJE I OPĆE SREDNJE OBRAZOVANJE

4.1. Organizacija školstva

Obavezno opće srednje obrazovanje je od 16-18 god. i učenici obićno ostaju u toj ustanovi zbog te svrhe. Završna faza tog obrazovanj je (5 i 6 stupanj )viša specijalizacija srednjeg stručnog obrazovanja. Glavni cilj srednjeg stručnog obrazovanja je da izgradi dostignuća u ranijim godinama kako bi se učenici pripremili za nadolazeće godine da li na poslu društvu ili daljnjem školovanju te da ponudi široko edukacijsko iskustvo. Nema ograničenja da učenici ostaju u školi iznad 16 godina iako škole obično pretpostavljaju minimum standarda za određene tečajeve i savjetuju učenike da li je pametno za njih da uzmu duže ili kraće vrijeme za ostvarenje njihovih ciljeva. Iako više srednje obrazovanje pruža dvije godine školovanja između 16-18 godina ne ostaju svi učenici samo dvije godina. Neki odlaze da bi se zaposlili, a neki se pripremaju za daljnji studij. Neki učenici nastavljaju sa višim obrazovanjem i to nakon samo jedne godine srednjeg obrazovanja ako je dobio dostatnu propusnicu višeg stupnja ispita. Ostali mogu poći pratiti daljnje tečajeve na fakultetima.


4.2. Nastavni plan i program

U višem srednjem obrazovanju mnogi učenici uče iste predmete kao u ranijim godinama, ali je stupanj učenja viši i broj predmeta koji se proučava za više i napredno visoki stupanj škotskog kvalifikacijskog certifikata. Mali broj predmeta također može biti ponuđen, za prvo vrijeme npr. dopunski strani jezik. Široko područje mogućnosti je dostupno i sloboda volje i fleksibilnosti je puno veća nego u prijašnjim godinama. Također ima manjih ograničenja, kao što je uzimanje predmeta na obavezan način. Gotovo sve škole zahtjevaju da se predavanja i komunikacija vrši na engleskom jeziku.

4.3. Ocjenjivanje i certifikacija

Za škotski kvalifikacijski certifikat (SQC) tečajevi na srednjim i naprednim stupnjevima ocjenjuju se i prenose se bilo da li u školi ili u daljnjoj edukaciji po nacionalnim kriterijima. Učenik mora dovršiti ocjenjivanje za svaku jedinicu tečaja koju postavlja profesor ili predavači po nacionalnim standardima. Učenik se također obvezuje da uzme jedan vanjski tečaj, koji može biti u pisanom obliku kao ispit koji pokriva sve jedinice predavanja a koje ocjenjuje vanjski predavač. Vanjsko cjenjivanje se određuje ocjenama od A-C. Viši nivo ispitivanja škotskog kvalifikacijskog certifikata provodi se na 5 i 6 stupnju srednjeg obrazovanja (S5 i S6) od 17-18 god, to je cilj mnogih učenika da bi se usavršili u svojoj profesiji ili nastavili više školovanje. Učenici koji su trenutno postigli stupanj nagrađivanja u SQC u S4 uzimaju viši stupanj ispitivanja sa istim predmetima te nakon jedne godine mogu nastaviti na višem naprednom stupnju godinu kasnije. Ti učenici koji su postigli opći stupanj nagrađivanja u standardnom stupnju obrazovanja S4 obično uzimaju u obzir daljnje dvije godine prije nego krenu na viši stupanj. Alternativno mogu učiti za prijelazni drugi stupanj na S5, a zatim za viši stupanj S6. SCQF je trenutno uključen u maticu škotske kvalifikacije za nacionalni kvalifikacijski pristup na viši stupanj obrazovanja, doktorat. SCQF je napravljen sa ciljem da olakša razumjevanje Škotskog kvalifikacijskog sustava osobama uključenim u izobrazbu, zaposlenicima, te pružateljima usluga obrazovanja, zaposlenja i usavršavanja. Omogućava studentima da organiziraju plan napredovanja prema njihovim ciljevima karijere, te omogućavanje prebacivanja iz jedne ustanove u drugu pri omogućavanju priznavanj položenih tečajeva radi izbjegavanj ponavljanja.

4.4. Napredovanje, vođenje i trazicija 4.5. Učitelji 4.6. Statistike






5. POČETNO STRUČNO OBRAZOVANJE I IZMJENE U IZOBRAZBI

5.1. Organizacija 

  Škotski sistem post školske edukacije najbolje je objašnjen u slijedeća tri područja:    - izobrazba

- daljnje školovanje - više školovanje Ta područja odgovaraju na drugačiju organizaciju i drugačiju strukturu odgovornosti. Tu ima značajnih preklapanja između izobrazbe i daljnjeg školovanja i između daljnjeg školovanja i višeg školovanja.

5.2. Osnove stručnog obrazovanja

To je područje državne uprave nacionalnog obrazovanja koje nadgleda i dostavlja Škotsko udruženje ( SEn ) i Gorsko i otočno udruženje ( HIE ) kroz njihove mreže lokalnih poduzeća ( LECS )

Vještine

Svi mladi ljudi između 16-17 imaju pravo na mlađu garancijsku izobrazbu za stručnu izobrazbu. LECS također ima diskretan fond od 18-24 g. Glavni element u traženju vještina je vodeća izobrazba za prepoznavanje kvalifikacija na višem stupnju SVQ stupnja III ( SCQF 6 ) i na individualnom planu izobrazbe radi sudjelovanja u zaposlenju. Program je pomogao u jačanju sudjelovanja poslodavaca u izobrazbi i 75% vještaka sudjeluju u angažiranju njihove izobrazbe. Izobrazba omogućava za mlade ljude s dodatnim potrebama preoblikovanje u noviji model « Pripremi se za posao».

Moderno strukovno učenje Moderno učenje ( Mas ) upoznato je 1996. i nudi plaću učenicima tj. Pripravnicima 16-24 nudeći im mogućnost da nauče i da se osposobe u tehničkim vještinama. Obučavanje mora voditi prema višem stupnju SUQ III ili uključuje bar temeljne vještine. Sljedeće premještanje dobne granice dogodilo se u Ožujku 2001.g. LECS je imao fond za ljude iznad 25.g.

Priprema za rad Priprema za rad je povezan sa popratnim izobrazbenim programom za one pojedince u dobi od 25 g. koji su bili nezaposleni 6 mjeseci ili više. Raniji ulazak u program je dostupan onim nezaposlenim osobama koje su naročito nepogodne na tržištu rada. Program ima za cilj pomoći ljudima da poboljšaju radne vještine uz odgovarajuću izobrazbu i strukturirajuće djelovanje u redovima sa utvrđenim potrebama. Izobrazba se daje u obliku privatne obuke, organizacije dobrovoljaca, lokalnih službi, na daljnjem školovanju u koleđima i učenje kod poslodavaoca. Glavni cilj je da se osigura širok opus poslova tako da se fokusira obuka na povezanost sa tržištem radne snage. Pripravnici mogu imati status zaposlene ili nezaposlene osobe u programu. Nezaposleni pripravnici imaju pravo na doplatak na dodatne sate obuke. Zaposleni pripravnici imaju pravo na plaću dok su na obuci. Najčešće se obuka prilagođava zaposlenim pripravnicima u obuci. 


5.3. Pristupnica ili zahtjevi
      Pristup nacionalnom programu obuke određuju mnogi faktori kao što su godine i status zaposlenost ili nezaposlenost osobe.



5.4. Financiranje
       Financiranje post-školske edukacije razlikuje se ovisno o razrednoj ili stručnoj nastavi, daljnjem školovanju ili višem školovanju ( obrazovanju ).

Glavna razlika između obuke i druga dva oblika post-školske obuke, u slučaju obuke financiranje omogućuje održavanje kurseva-tečajeva-nastave, dok u druga dva slučaja financiranje na koleđima i fakultetima osiguravaju oni sami. Financiranje obuke za učenike između 16-24g. podržava Ministarstvo gospodarstva i cjeloživotnog učenja. Financiranje se provodi kroz škotska poduzeća ( SE ) i brdovita i otočna poduzeća oko lokalnih poduzeća ( LEC ) koja su neovisna o školskom sustavu.

5.5. Nastavni plan i program 5.6. Ocjenjivanje 5.7. Učitelji 5.8. Statistike 6. TERCIJALNA EDUKACIJA

Školski sustav post-školovanja najbolje je opisan u ove 3 podgrupe: naobrazba, daljnja naobrazba , viša naobrazba. Ti naslovi odgovaraju različitim organizacijama i strukturama odgovornosti. Postoji značajno preklapanje između obuke i daljnje edukacije i između daljnje edukacije i više edukacije.

6.A. NESVEUČILIŠNE TERCIJALNE INSTITUCIJE Glavni pružatelj nesveučilišnih tercijalnih edukacijskih i obrazovnih usluga u Škotskoj je 46 koleđa (FE ) za daljnje obrazovanje koji nude široki izbor tečajeva.

6.a.1. Pristupnica[uredi | uredi kôd]

FE koledž ima vrlo širok spektar studenata. Oni primaju na svoje tečajeve studente koji su tek završili srednju školu u dobi od 16 godina, studente koji su završili školu sa 17 ili 18 godina sa ili bez formalnog certifikata ( svjedodžbe ili diplome ) i također veći broj starijih studenata. Pristupnica je povezana sa kursom-tečajem, za odrasle podnositelje zahtjeva na temelju iskustva i prijašnjeg učenja također dolaze u obzir. Ne napredni tečajevi nemaju propisan pismeni ispit. Napredni tečajevi zahtjevaju od kandidata propusnice sa Škotskog kvalifikacijskog certifikata ( SQC ) ili odgovarajuća kvalifikacija.



6.a.2. Financijska potpora studentima[uredi | uredi kôd]

Od jeseni 2000.g. financijska potpora je ukinuta za doseljene studente i EU studente koji su se obavezali na duže vrijeme na nenapredne tečajeve. Neki studenti povremeno primaju od države doplatak koji također može biti pogodan oblik financiranja. Studentske nagradne agencije Škotske ( SAAS ) imaju za dužnost da osiguraju pomoć studentima koji pohađaju neke tečajeve višeg obrazovanja na fakultetima i za one koji se dalje obrazuju. Za studente koji nastavljaju studij poželjno je daljnje praćenje Higher Nacional Certificate ( HNC ), Higher Nacional Diploma ( HND ) višeg stupnja tečajeva na Škotskom sveučilištu, te tako stječu pravo na besplatno financiranje i kratkoročne pozajmnice za podmirenje životnih troškova. == 6.a.3. Akademska godina ==

U mnogim FE fakultetima akademska godina uvelike prati tri termina školske godine, mnogi razredi počinju sredinom ili krajem kolovoza i završavaju u lipnju. == 6.a.4. Tečajevi ==

42 povezana FE fakulteta razmatraju veličinu i opseg tečajeva koje nude. Razmatraju stalne i povremene studente, s tim da su povremeni studenti u većini. Tečajevi su uglavnom stručni a sadržavaju teoretski dio i praktični dio. Također ti fakulteti nude tečajeve za koje dodjeljuju nagrade U Škotskom kvalifikacijskom Certifikatu ( SQC ) i napredne stručne tečajeve, koji su klasificirani na višem edukacijskom tečaju koji vode prema nagradi Higher Nacional Diploma ( HND ). Na fakultetima za daljnje obrazovanje nudi se pretežno širok opus stručnih tečajeva na naprednom i nenaprednom stupnju. Tečajevi su sastavljeni od jedinica ( lekcija ) propisanih SQA katalogom, usklađeni sa potrebama sektora za zapošljavanje ili prema potrebama studenta. Fakultet može konstruirati programe da odgovaraju potrebama specifičnih industrija npr. građevinska industrija s posebnim potrebama lokalnih poslodavaca. Potrebe industrije i studenata susrele su se sa mnogim tipovima različitih tečajeva:

  1. Stavka numeriranog popisa

stručna i opći naobrazba ( obuka za 16 studenata );

  1. Stavka numeriranog popisa

povezani tečajevi za školske učenike;

  1. Stavka numeriranog popisa

industrijska obuka prije zaposlenja – opslužuju posebne potrebe poslodavaoca ili lokalnih kompanija.;

  1. Stavka numeriranog popisa

obuka izvan posla za poslodavce – uključuju one obuke kao što su skillseekers, moderne naučnike;

  1. Stavka numeriranog popisa

stručne i ne stručne večernje razrede.

Graditeljstvo je u osnovi povezano sa industrijom, fakulteti za daljnje obrazovanje znatno su povečali i modernizirali obuku za lokalnu industriju.

6.a.5. Ocjenjivanje[uredi | uredi kôd]

Postignuća iz svakog modula evidentirana su na SQC i nagrađene sa SQC. Od 1999 vanjska postignuća su dodatno potrebna za Škotsku grupu za nagrađivanje ( SQA ) koja je postepeno zamjenila General Scottish Vocational Qualification ( GSVQS ). Večina tečajeva vodi ka SQA Nacional Qualification Certificate of Scottisch Group Award. Napredni tečajevi koje pružaju FE koledži i fakulteti vode do nagrada Higher Nacional Certificates and Diplomas ( HNC i HND ), a na nekim fakultetima i do diploma. HNCs i HNDS su dugoročno osnovali stručnu kvalifikaciju, pokrivaju različita rastuća područja zapošljavajučih sektora SCQF sigurno uključujući maticu Škotske kvalifikacije za Nacional Qualification Acess stupanj dovišeg edukacijskog doktorskog stupnja.

6.a.6. Učitelji[uredi | uredi kôd]

Individualni fakulteti postavljaju predavače koji rade u sektoru za daljnje obrazovanje. Program vodi prema nagradi Teaching Qualification in Further Education ( TQFE ) koji se nudi na fakultetu Strathclyde by the Scottish School of Further Education ( SSFE ), part of the faculty of Education; at the University of Stirling by the Institute of Education; na Aberdeen Sveučilištu i Dundee Sveučilištu. Ostali profesorski instituti mogu potražiti dopuštenje od Škotskog ministarstva da dopuste te programe, ako zadovolje kriterije položene u nacionalnim smjernicama. Zasluge koje se računaju između 50% i 80% od TQ(FE) programa, mogu biti stečene uzimanjem profesionalnih razvojnih nagrada koje su dostupne kroz dokazane lokalne provajdere ( pružatelje usluga ) kao što su FE fakulteti. TQ (FE) programisu općenito za ljude koji već imaju prepoznatiljive postavke u daljnjem obrazovanju. Da bi se pristupilo ovim programima potrebno je imati odgovarajuću diplomu kao što je Higher Nacional Certificate ( HNC ). Kandidati moraju imati odgovarajuće iskustvo u industriji ili u trgovini i osnovna znanja iz engleskog i matematike. Lista mogući ekvivalencija je objavljena u Memorendum on Entry Requiraments.

6.a.7. Statistike[uredi | uredi kôd]

Studenti upisani u nestručne tečajeve daljnjeg obrazovanja u 2000-2001 Stručni - 390.1 Ne-stručni - 228.0 Total - 618.1

Više statistika na:

  1. REDIRECT [[1]]

.


6. B. FAKULTETI TERCIJALNE EDUKACIJE

Postoji 21 Visoko školska institucija ( HEis ) u Škotskoj, koje se sastoje od 14 fakulteta ( uključujući i otvoreno učilište ) i 7 drugih institucija. Oni su financirani od strane Scottish Higher Education Founding Cuoncil ( SHEFC ), osima Scottish Agricultural College koji je financiran od strane Scottish Executive Enviroment & Rural Affairs Department ( SEERAD ). Tečajevi na višem edukacijskom stupnju ( pretežno HNC, HND ili oba uključujući dodjelu diploma ), također nude sve daljnje edukacijske fakultete i oni su usko povezani između FE i HE sektora.

6.b.1. Pristupnica[uredi | uredi kôd]

Na više edukacijske tečajeve obićno se prijavljuje grupa ljudi sa ocjenama od A-C na višem ili naprednom višem ispitu položenom kod SQA. Za određene HE tečajeve ulazak može biti uvjet koliko kandidata ima nagradu iz određenih podrućja. HNC i HND nagrade obićno se prihvaćaju i općenito garantiraju ulazak na drugu ili treću godinu dolomatskog studija. Nagrade od English General Certificate of Secundary Education ( GCSE ) i GCE napredni stupanj je također prihvaćen. Alternativa za HNC tečajeve koje bi mogle dovesti do diplome ili određenog stupnja , je National Qualification nagrada ( NQ ) koja je također prihvaćena. Zamolbe izvan Škotske mogu slijediti tečaj ili više obrazovanje, štoviše dobrodošle su. One se pretežno uzimaju u obzir na temelju individualne baze koja se može provjeriti, usporediti i prihvatiti kod predloženih institucija. Mnoge zamolbe za ulazak na više edukacijske institute u Škotskoj prolaze kroz Universities and College Admission Service ( UCAS ) koje ih dalje distribuiraju kroz individualne institucije i omogućava kandidatima da se natjeću za nekoliko institucija istih formi. Oni mogu tražiti dodatne zahtjeve npr. Odgovarajuće iskustvo za neke tečajeve kao što su umjetnost i dizajn i društveni poslovi. Postoji detaljan opis u Entrance Guide to Higher Education in Scottland i pregled odgovarajućeg instituta. Škotske više edukacijske institucije pozdravljaju zamolbe starijih učenika ( učenici iznad 25.g. ) kao i od učenika koji su napustili školu. To je dovelo do razvoja većeg spektra ( ISCED lavel 4 ) tečajeva, koji su specijalno dizajnirani da pripreme odrasle na višu edukaciju za opće i određene tečajeve. Pristup tečaju uključuje asortiman od SQA Nacional Qualification jedinica i uspješno zaršavanje koje dovodi do SQA nagrade. == 6.b.2. Financijska podrška studentima ==

Od jeseni 2000.g. financijska potpora je ukinuta za doseljene studente i EU studente koji su se obavezali na duže vrijeme na nenapredne tečajeve. Neki studenti povremeno primaju od države doplatak koji također može biti pogodan oblik financiranja. Studentske nagradne agencije Škotske ( SAAS ) imaju za dužnost da osiguraju pomoć studentima koji pohađaju neke tečajeve višeg obrazovanja na fakultetima i za one koji se dalje obrazuju. Za studente koji nastavljaju studij poželjno je daljnje praćenje Higher Nacional Certificate ( HNC ), Higher Nacional Diploma ( HND ) višeg stupnja tečajeva na Škotskom sveučilištu, te tako stječu pravo na besplatno financiranje i kratkoročne pozajmnice za podmirenje životnih troškova. == 6.b.3. Akademska godina ==

Akademska godina u Škotskoj podjeljena je u 3 djela otprilike svaki 10 tjedana, ali nekolicina HEIs radi na principu semestarskog sistema, npr. Universety of Stirling. Mnoga Škotska HEIs traže načine kako da omoguće strukturu veže fleksibilniju kako bi se mogli prilagoditi različitim potrebama polaznika. Postoji dobro razvijena povezanost između HE institucija i FE fakulteta, što olakšava prelazak studenata iz HNC/HND do dodiplomskog stupnja bez potrebe da ponavljaju nepotreban posao.

6.b.4. Tečajevi[uredi | uredi kôd]

Škotske HEIs nude širok izbor općih, akademskih i stručno orjentiranih tečajeva različitim studentima i post-diplomski stupanj. Broj predmeta koji se uče na predavanjima i vrijeme potrošeno na predavanja, praktična nastava u labaratorijima varira od godine do godine, od tečaja do tečaja, od institucije do institucije, do tečajeva koji vode do sličnih kvalifikacija. Predavanja, seminari, grupne lekcije, projekti odgovarajućih predmeta, rad u labaratoriju, rad na terenu su jedne od glavnih učiteljskih mjera mnogih visokih edukacijskih instituta. U nekim institucijama i iz nekih predmeta uzet je u obzir interes za radom i učenjem na kompjuteru te primjena računala u podučavanju i predavanju. U nekim institucijama raste interes za različitim mogućnostima učenja kao što su: razmak učenja, otvoreno učenje i fleksibilno učenje.


6.b.5. Ocjenjivanje[uredi | uredi kôd]

U Škotskoj normalni model za studente koji uče za prvi stupanj u glavnim predmetima kroz tri akademske godine kako bi postigli opći stupanj ili 4 akademske godine kako bi postigli «časan» stupanj koji uključuje višu specijalizaciju. Na nekim fakultetima npr. na medicini i pravu tečajevi obično traju duže. Ocjenjivanje studenata je vrlo često na temelju jednog ili više pisanih ispita, tradicionalno krajem svake godine; neprekidno ocjenjivanje tijekom tečajeva, ocjenjivanje projekata ili dizertacije uz pomoć mentora i prezenatcije ili usmenog ispitivanja ili praktične nastave ili određeni dio posla koji je napravio sam, u grupi ili uz pomoć mentora. Na tečajevima gdje je pogodno također se primjenjuju praktični ispiti npr. u znanosti i vrsnom poznavanju jezika. Aktualno ocjenjivanje normalno se odvija u odjelu u kojem učenik studira, ali postoje i vanjski ispitivači iz različiti institucija koji obavljaju jedan dio ispitivanja. SCQF povezuje sve glavne Škotske kvalifikacije od Nacional Qualifications Acess stupnja do višeg ( Higher Education Doctorat ) stupnja. SHEFC ima za dužnost ocjeniti kvalitetu edukacije koju financiraju. To je organizirano od 10.2000., kroz Quality ASSurance Agency ( QAA ) za visoko obrazovanje.

6.b.6. Učitelji[uredi | uredi kôd]

Ne postoje određene mjere za učitelje koji predaju u ovom sektoru obrazovanja, svaki profesor predaje dvoj predmet na osnovi akademske sposobnosti. Profesori u višoj naobrazbi su zaposlenici institucija u kojima predaju. Podučavanje profesora isto je tako stvar institucije jer uvježbavanje na nivou države nije ponuđeno.

6.b.7. Statistike[uredi | uredi kôd]

Više statistika može biti pronađeno na: http://www.scotland.gov.uk./stats/. Literatura:

http://seed-cdlr-strath.ac.uk http://www.cidree.org http://www.shefc.ac.uk http://www.sfefc.ac.uk http://www.scre.ac.uk http://www.scgf.org.uk http://www.ja.net/fe/ http://www.eurydice.org http://www.cedefop.eu.int http://www.wikipedia.org http://www.scotland.gov.uk http://www.lonelyplanet.com/destinations/europe/scotland/history.htm http://www.bbc.co.uk/scotland/history/ http://scotlandinter.net/education.htm http://www.historic-scotland.gov.uk/index/education.htm http://www.ntseducation.org.uk/flashindex.html hr:Suradnik:Branimir1/Obrazovanje u Škotskoj

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Branimir1/Obrazovanje_u_Škotskoj&oldid=3399432"