Vidi kôd stranice Svemirske letjelice

{{Izdvojeni članak|listopad 2005.}}
{{stilska dorada}} <!-- ovaj članak bi trebao biti o letjelicama općenito. Ovo sad je više kao zbrda-zdola popis letjelica, nasumično odabranih -->

[[Datoteka:Voyager spacecraft.jpg|200px|mini|Voyager]]
[[Datoteka:Phoenix landing.jpg|200px|mini|Phoenix]]
[[Datoteka:Proton Zvezda crop.jpg|200px|mini|Proton]]
[[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|200px|mini|Columbia]]
[[Datoteka:Apollo CSM lunar orbit.jpg|200px|mini|Apollo]]
[[Datoteka:Soyuz TMA-6 spacecraft.jpg|200px|mini|Svemirski brod Sojuz]]
[[Datoteka:Hubble Space Telescope (27946391011).jpg|200px|mini|Hubble]]
[[Datoteka:Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg|200px|mini|Cassini]]

'''Svemirska letjelica''' je [[vozilo]] koje putuje kroz [[svemir]]. Svemirske letjelice mogu biti samostalne svemirske sonde ili vozila s ljudskom posadom. Ovaj se izraz koristi i za umjetne [[umjetni satelit|satelit]]e, koji su izrađeni na sličan način.

== Svemirski Teleskop Hubble ==
{{glavni|Svemirski teleskop Hubble}}

Svemirski [[teleskop]] Hubble je nastao kao zajednički projekt [[NASA]]-e i [[ESA]]-e. Nalazi se u orbiti oko [[Zemlja (planet)|Zemlje]], odakle snima [[galaktika|galaktike]] i druge objekte. Iako nije najveći teleskop na svijetu, dobiva najbolje slike jer na kvalitetu njegovih snimaka ne utječe Zemljina [[atmosfera]]. Slike snima s 5 puta većom oštrinom nego najjači teleskopi na Zemlji.

== Program Voyager ==
{{glavni|Program Voyager}}

Dvije identične letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su letjelice koje su najviše udaljene od Zemlje. U 25 godina poslije njihovog lansiranja koje je bilo 1977. godine, Voyageri su mnogo dalje od patuljastog planeta [[134340 Pluton|Plutona]]. Oni se sada približavaju području [[heliopauza|heliopauze]] – područja na kojem tijela više ne primaju svjetlost i toplinu sa Sunca i tu počinje međuzvjezdano putovanje. Voyager 1 koji je gotovo dvostruko udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton se giba brzinom od više od 17 km u sekundi. Obe letjelice još šalju signale putem [[Deep Space Network]]. Primarna misija je bila istraživanje [[Jupiter (planet)|Jupitera]] i [[Saturn (planet)|Saturna]], a nakon toga Voyager 2 je bio poslan u istraživanje [[Uran (planet)|Urana]] i [[Neptun (planet)|Neptuna]], a Voyager 1 dalje prema Plutonu i kraju [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].

== Mars Reconnaissance Orbiter ==
{{glavni|Mars Reconnaissance Orbiter}}

Mars Reconnaissance Orbiter je letjelica za istraživanje [[Mars (planet)|Marsa]]. Kada dođe do njega postat će njegovim 4. umjetnim satelitom. MRO će istraživati područja za slijetanje budućih rovera i letjelica na Mars: Phoenix i Mars Science Laboratory

== GALEX ==
{{glavni|GALEX}}

GALEX je teleskop koji je smješten u Zemljinoj orbiti. On istražuje galaktike u [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom području]] sve do 10 milijardi godina u prošlost. Istraživanja će pomoći znanstvenicima da shvate evoluciju i nastanak galaktika. Tijekom 29 mjeseci GALEX će napraviti mapu galaktika u cijelom svemiru koji će pomoći u razumijevanju kako su galaktike formirane. 

== SMART-1 ==
{{glavni|Smart-1}}

Letjelica SMART-1 ima zadaću istraživati ionski pogon i tražiti led na [[Mjesec|Mjesečevom]] južnom polu. Lansiran je 27. rujna 2003. godine u 23.14 sati, a u orbitu oko Mjeseca je ušao 15. listopada 2004. g. Lansiran je s raketom Ariane-5, s masom pri lansiranju od 367 kg. Misija završava u 8. mjesecu 2006. godine.

SMART-1 je prva letjelica ovakve vrste. Njegova prva primarna misija je istraživanje ionskog pogona. Druga misija je istraživanje novih tehnologija za letjelicu i instrumente.

== SOHO ==
{{glavni|SOHO}}

SOHO je letjelica koja istražuje [[Sunce]] i njegov sastav, te njegovo magnetsko polje, solarni vjetar i baklje, te istraživanja dublje prema jezgri, ispod korone.

== INTEGRAL ==
{{glavni|INTEGRAL}}

INTEGRAL je letjelica koja ima zadaću istraživati [[gama-zrake]] te [[crna rupa|crne rupe]], neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama-bljeskove.
    
INTEGRAL je lansiran 17. listopada 2002. godine u 4.41 sati. Lansiran je uz pomoć rakete Proton, a masa letjelice je bila 4000 kg. Primarna misija traje dvije godine, zatim se misija produžuje još tri godine. INTEGRAL je letjelica koja sa svojim senzorima i instrumentima tvori najbolji opservatorij gama zraka ikada sagrađen.

== XMM-Newton ==
{{glavni|XMM-Newton}}
Letjelica XMM-Newton je lansiran 10. prosinca 1999. g. Misija mu je trajala dvije godine plus dodatne četiri. Lansiran je uz pomoć rakete Ariane 5 s masom od 3.800 kg. Postavljen je u 48 satnu orbitu. Njegova područja istraživanja su [[X-zrake]] izašle iz crne rupe, svojstva eksplodirajućih zvijezda, prirodu egzotičnih objekata. 

XMM-Newton je posebna letjelica. To je najveći znanstveni satelit sagrađen u ESA-i,  te s velikim zrcalima i osjetljivim instrumentima vidi najdublje u X-području. XMM-Newton kontrolira European Space Operations Centre (ESOC) u Darmstadtu, Njemačka, koristeći antene u Australiji, Čileu i Francuskoj Gvajani.

== Phoenix Mars Lander ==
{{glavni|Phoenix Mars Lander}}
Phoenix Mars Mission, lansiran u kolovozu 2007.,  dizajniran je za istraživanje Marsa te za traženje vode i tragova života na Marsu. Phoenix je zamišljen kao visoko operativni rover te kao dosta jeftina misija.

== Vidi ==
*[[Svemirski brod]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Spacecraft}}
*[http://science.nasa.gov/missions/mission_by_phase_list/ NASA: Svemirske letjelice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308121914/https://science.nasa.gov/missions-page?field_division_tid=All&field_phase_tid=All |date=8. ožujka 2021. }}
*[http://www.planet-surveyor.com/?f Povijest svemirskih letjelica]

[[Kategorija:Svemirske letjelice| ]]