Vidi kôd stranice Tihi ocean

{{Izdvojeni članak|kolovoz 2006.}}
[[Datoteka:Pacific Ocean.png|desno|Tihi ocean]] 
{{5 oceana}}
[[Datoteka:Vina del mar beach.jpg|desno|mini|Obala Tihog oceana u [[Vina del Mar]]u, [[Čile]].]]
'''Tihi ocean''' (od [[latinski|latinskog]] ''Mare Pacificum'', [[hrvatski]] ''Mirno more''), najveća je [[more|morska]] površina na [[Zemlja|svijetu]]. Ime mu je dao [[Ferdinand Magellan]], poznati [[portugal]]ski istraživač-moreplovac. Ovaj ocean zauzima 179,7 milijuna km<sup>2</sup>, što je trećina Zemljine površine, i više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15 500 [[kilometar]]a, od [[Beringovo more|Beringovog mora]] na [[Arktik]]u na sjeveru do ledenih dijelova [[Antarktika|Antarktike]] na jugu, iako se dio na Antarktici naziva i [[Južni ocean]]. Tihi ocean najširi je na 5° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Proteže se na 19 800 kilometara od [[Indonezija|Indonezije]] do obala [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Peru]]a. Najdublja točka ujedno je najdublja točka na svijetu. Zove se [[Marijanska brazda]], a posljednji podatak kaže 11 034 metara ispod razine [[more|mora]]. Prosječna dubina jest 4300 metara.

Tihi ocean sadrži oko 25 000 [[otok]]a (više nego u svim drugim [[ocean]]ima zajedno), od kojih je većina južno od [[ekvator]]a. Jedna teorija govori kako se [[tektonska ploča|tektonske ploče]] u Tihom oceanu smanjuju, dok se one u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] povećavaju. 

Duž nepravilnih zapadnih granica Tihog oceana leže mnoga [[rubno more|rubna mora]], od kojih su najveća [[Koraljno more|Koraljno]], [[Južnokinesko more|Južnokinesko]], [[Japansko more|Japansko]], [[Tasmanovo more|Tasmanovo]] i [[Žuto more]]. [[Malajski prolaz|Malajskim prolazom]] je spojen s [[Indijski ocean|Indijskim]] na zapadu, te [[Mageljanov prolaz|Mageljanovim prolazom]] na istoku s [[Atlantski ocean|Atlantikom]]. Prema sjeveru, [[Beringov prolaz]] spaja ga s [[Arktički ocean|Arktičkim oceanom]].

Kako se Tihi ocean širi na ±&nbsp;180° [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]], gdje zapad postaje istok, ''[[Azija|azijska]] strana'' oceana pravilno se smatra ''istočnim Tihim oceanom'', a suprotna je strana ''zapadni Tihi ocean''. [[Datumska granica]] većim dijelom prati ±180° zemljopisne dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te zemljopisne odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dio [[Azija|Azije]], zatim skreće prema zapadu obilazeći [[Aleutsko otočje|Aleutske otoke]] da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila otočnu državu [[Kiribati]] i još neke manje [[otok]]e.

Tijekom [[Ferdinand Magellan|Magellanovog]] putovanja do [[Filipini|Filipina]], po izlasku iz prolaza kroz [[Ognjena zemlja|Ognjenu zemlju]] (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi ocean vrlo miran ocean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom oceanu podložno je [[vulkan]]skim erupcijama i [[potres]]ima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji su [[cunami]]ji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju otoke i [[grad]]ove na svom putu. 

== Karakteristike vode ==
[[Temperatura|Temperature]] mora u Tihom oceanu kreću se od smrzavajućih na [[zemljopisni pol|Zemljinim polovima]] do vrlo toplih (oko 29°C) na [[ekvator]]u. [[Salinitet]] također varira po [[zemljopisna dužina|zemljopisnoj dužini]]. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog mnogo obilnih padalina na ekvatoru tijekom cijele godine. Također, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode. No, po prosjeku temperatura, Tihi ocean ''topliji'' je od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]].

Morske struje na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]] uglavnom se kreću u smjeru kazaljke na satu, a na [[Južna polutka|južnoj polutci]] obrnuto. Sjevernoekvatorska struja tjerana [[vjetar|vjetrovima]] kreće se [[zemljopisna širina|širinom]] 15°N u smjeru zapada da bi kod [[Filipini|Filipina]] skrenula na sjever i postala topla japanska ili [[Kuroshio struja]].

Na oko 45°N Kuroshio struja skreće prema istoku gdje se račva. Dio struje skreće prema sjeveru postajući [[Aleutska struja]]. Drugi dio vodenih masa skreće prema jugu i ponovo dolazi u područje sjevernoekvatorske struje. U blizini [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], Aleutska struja također se račva. Sjeverni dio ulazi u [[Beringovo more]] kružeći njime u smjeru kazaljke na satu. Južni krak usporava i nastavlja prema jugu kao [[kalifornijska struja]].

Južnoekvatorska struja prati [[ekvator]] u smjeru zapada. Istočno od [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] skreće prema jugu da bi se na oko 50°S, priključila [[Antarktička okopolarna struja|antarktičkoj okopolarnoj struji]]. U blizini  [[čile]]anske obale, južnoekvatorska se struja dijeli; jedan ogranak teče oko [[Rt Horn|rta Horn]], a drugi skreće prema sjeveru i formira peruansku ili [[Humboldtova struja|Humboldtovu struju]].

== Geološki podatci ==
[[Datoteka:View-from-Spanish-Bay.jpg|250px|mini|desno|Pogled na Tihi ocean.]]
Andesitska linija najvažnija je linija koja služi za odvajanje regija u Tihom oceanu. Odvaja dublji dio oceana s [[eruptivne stijene|eruptivnim stijenama]] od plićeg dijela s dijelovima kopna. Ova linija prati zapadni rub [[Kalifornija|kalifornijskih]] [[otok]]a i prolazi [[Aleutsko otočje|Aleutima]], onda sve do [[poluotok]]a [[Kamčatka|Kamčatke]] u [[Rusija|Rusiji]], poslije ide [[Japan]]om, a onda u [[Oceanija|Oceaniju]] na [[Solomonski otoci|Solomonske otoke]] i [[Novi Zeland]]. Zatim se nastavlja sjeveroistočno zapadnom granicom [[Kordiljeri|Kordiljera]] duž [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te svoj put završava preko [[Meksiko|Meksika]] opet u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. 

U sklopu zatvorene putanje Andesitske linije, nalaze se brojne [[vulkan]]ske planine, otoci i stijene koje karakteriziraju središnji Tihi ocean. Ovdje se [[lava]] nježno uzdiže i gradi ogromne podvodne vulkanske planine. No, izvan Andesitske linije, vulkani su eksplozivni i tvore takozvani [[Pacifički vatreni prsten]].

== Kopnene mase ==
[[Datoteka:Pacific elevation.jpg|mini|250px|Tihi ocean je pun [[vulkan]]a i [[ocean]]skih brazdi.]]
Najveća je kopnena masa na čitavom Tihom oceanu [[Nova Gvineja]], ujedno i drugi najveći [[otok]] na [[Zemlja|svijetu]]. Gotovo su svi otoci i [[atol]]i između koordinata 30°N i 30°S, tj. od jugoistočne [[Azija|Azije]] do [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]]. [[Polinezija|Polinezijski]] trokut, koji spaja [[Havaji|Havaje]], [[Novi Zeland]] i Uskršnji otok, okružuje sve ostale otočne cjeline ([[Cookovi otoci]], [[Samoa]], [[Tokelau]], [[Tonga]], [[Tuamotu]], [[Tuvalu]] i [[Wallis i Futuna]]).

Sjeverno od [[ekvator]]a i zapadno od datumske granice nalazi se nevjerojatno mnogo malih [[Mikronezija|mikronezijskih]] otoka, uključujući [[Karolinski otoci|Karolinske]], [[Marijanski otoci|Marijanske]] i [[Maršalovi otoci|Marshallove otoke]].

U jugozapadnom kutu Tihog oceana leže otoci iz [[Melanezija|melanezijske]] grupe, kojima dominira [[Nova Gvineja]]. Ostali otoci iz ove grupe uključuju [[Fidži]], [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]], [[Solomonski otoci|Solomonske otoke]] i [[Vanuatu]].

Otoci Tihog oceana se dijele na tri osnovne vrste:
*kontinentalne otoke, koji uključuju otoke [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Filipini|Filipina]], te imaju sličnu strukturu kao obližnje kopno;
*visoke otoke, koji imaju [[vulkan]]sko porijeklo i najčešće aktivne vulkane;
*koraljne grebene i koraljne platforme, od kojih je zasigurno najpoznatiji [[Australija|australski]] [[veliki koraljni greben]]. Postoje i koraljni otoci, od kojih su najpoznatiji [[Makatea]] i Tuamotu iz grupe otoka [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]].

== Povijest i ekonomija ==
''Vidi i: [[Oceanija]]''
[[Datoteka:Captainjamescookportrait.jpg|desno|mini|200px|[[James Cook]], poznati [[Englezi|engleski]] istraživač iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]].]]
Važne su se ljudske migracije dogodile na Tihom oceanu u [[prapovijest]]i, od kojih je najistaknutija bila [[Polinezija|polinezijska]] migracija od [[Azija|azijskog]] ruba oceana do [[Tahiti]]ja i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

[[Europa|Europljani]] su došli u kontakt s [[Oceanija|Oceanijom]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Prvi istraživač koji je zapisao svoja putovanja do Oceanije bio je [[Vasco Núñez de Balboa]] ([[1513.]]), a potom i [[Ferdinand Magellan]] tijekom svojih putovanja od [[1519.]] do [[1522.]] [[1564.]], [[konkvistadori]] su prešli Tihi ocean krenuvši iz [[Meksiko|Meksika]]. Ostatak 16. stoljeća prošao je pod najsnažnijim [[Španjolska|španjolskim]] utjecajem. Brodovi su kretali iz Španjolske do [[Filipini|Filipina]], [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i [[Solomonski otoci|Solomonskih otoka]]. 

U [[17. stoljeće|17. stoljeću]], [[Nizozemci]] su, ploveći oko [[Afrika|Afrike]], vodili glavnu riječ u [[trgovina|trgovini]]. [[Abel Tasman]] otišao je dalje otkrivši [[Tasmanija|Tasmaniju]] i [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] godine [[1642.]] U [[18. stoljeće|18. stoljeću]], [[Rusi]] su počeli iskorištavati [[Aljaska|Aljasku]] i [[Aleutsko otočje|Aleute]], [[Francuzi]] [[Polinezija|Polineziju]], a [[Englezi]], posebno [[James Cook]], otkrili su [[Australija|Australiju]] i [[Havaji|Havaje]].

[[Imperijalizam]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] za posljedicu je imao okupaciju brojnih [[Oceanija|oceanijskih]] teritorija od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]], a potom i [[SAD]]-a. Jedan od najvećih doprinosa u povijesti [[oceanografija|oceanografije]] imao je [[Charles Darwin]] [[1830-ih ]] na brodu ''[[Beagle]]''. 

Iako je [[SAD]] prisvojio [[Filipini|Filipine]], [[Japan]] je imao većinu zapadnopacifičkih otoka tijekom [[II. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi. 

Sedamnaest neovisnih zemalja nalazi se u Tihom oceanu: [[Australija]], [[Fidži]], [[Japan]], [[Kiribati]], [[Maršalovi otoci]], [[Mikronezija]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Palau]], [[Papua Nova Gvineja]], [[Filipini]], [[Samoa]], [[Solomonski otoci]], [[Tajvan]], [[Tonga]], [[Tuvalu]] i [[Vanuatu]]. Jedanaest od ovih sedamnaest zemalja steklo je potpunu nezavisnost [[1960.]] Sjevernomarijanski otoci zapravo su pod vlašću SAD-a, dok su [[Cookovi otoci]] i [[Niue]] u sličnim odnosima s Novim Zelandom. U sklopu Tihog oceana, osim SAD-a, svoje teritorije i danas imaju [[Čile]], [[Ekvador]], Francuska, Japan i [[UK]].

Iskorištavanje je tihooceanskih mineralnih dobara ''spriječeno'' zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavaju [[prirodni plin]] i [[nafta]], dok se [[biser]]i skupljaju duž obala Australije, [[Nikaragva|Nikaragve]], [[Panama|Paname]] i Filipina, iako se aktivisti [[Greenpeace]]a žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom oceanu živi neslućen broj [[riba]]. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poput [[tuna|tune]], [[losos]]a, [[srdela]], [[sabljarka|sabljarki]], kao i [[školjka|školjke]].

[[1986.]] članice su južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog oceana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području.

== Glavne luke ==
[[Datoteka:Ala Wai Harbor, Honolulu.jpg|desno|mini|250px|Predivan pogled na luku i Tihi ocean iz [[Honolulu]]a, glavne [[Havaji|havajske]] i jedne od glavnih pacifičkih luka.]]
[[Datoteka:Pacific Ocean surface 1.jpg|mini|Tihi ocean]]
[[Datoteka:Pacific Ocean surface 2.jpg|mini|Tihi ocean]]

*[[Acapulco]], [[Meksiko]]
*[[Anchorage]], [[SAD]]
*[[Auckland]], [[Novi Zealand]]
*[[Bangkok]], [[Tajland]]
*[[Brisbane]], [[Australija]]
*[[Buenaventura]]
*[[Callao]], [[Peru]]
*[[Cebu City]], [[Filipini]]
*[[Guayaquil]], [[Ekvador]]
*[[Hong Kong]], [[Kina]]
*[[Honolulu]], SAD
*[[Kitimat]], [[Kanada]]
*[[Keelung]], [[Taiwan]]
*[[Kobe]], [[Japan]]
*[[Long Beach]], SAD
*[[Los Angeles]], SAD
*[[Metro Manila]], Filipini
*[[Panama City]], [[Panama]]
*[[Portland, Oregon]], SAD
*[[Prince Rupert]], Kanada
*[[San Diego]], SAD
*[[San Francisco]], SAD
*[[Sapporo]], Japan
*[[Seattle]], SAD
*[[Šangaj]], Kina
*[[Singapur]]
*[[Sydney]], Australija
*[[Tijuana]], Meksiko
*[[Valparaíso]], [[Čile]]
*[[Vancouver]], Kanada
*[[Victoria (Kanada)|Victoria]], Kanada
*[[Vladivostok]], [[Rusija]]
*[[Yokohama]], Japan

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.whoi.edu/imageOfDay.do Oceanography Image of the Day ], iz oceanografskih instituta
* [http://www.epic.noaa.gov/epic/ewb/ EPIC Pacific Ocean Data Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100504012429/http://www.epic.noaa.gov/epic/ewb/ |date=4. svibnja 2010. }} Vidljivo online 
* [http://www.mapsouthpacific.com/ Karta Tihog oceana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050316042315/http://www.mapsouthpacific.com/ |date=16. ožujka 2005. }}
* [http://www.oscar.noaa.gov/datadisplay/ NOAA Ocean Surface Current Analyses - Realtime (OSCAR)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051229005041/http://www.oscar.noaa.gov/datadisplay/ |date=29. prosinca 2005. }}  Gotovo real-time prikaz iz satelita
* [http://floats.pmel.noaa.gov/floats/ NOAA PMEL Argo profiling floats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210183949/http://floats.pmel.noaa.gov/floats/ |date=10. veljače 2006. }} Podatci o Tihom oceanu u realnom vremenu

[[Kategorija: Tihi ocean| ]]



{{Oceani}}