Tiloš

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Tiluš)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Tiluš ili Tiloš (mađ. Őrtilos) [1][2] je pogranično selo u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 21,12 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 46° 16′ 51,74″ sjeverne zemljopisne širine i 16° 55′ 29,82″ istočne zemljopisne dužine. Rijeka Drava i granica s RH je oko 2 km zapadno, 1 km jugozapadno i 2 km južno.

Od naselja u Hrvatskoj, Legrad je 5 km zapadno, Đelekovec je 5 km jugozapadno. Jezero Jegeniš u Hrvatskoj je 3 km jugozapadno, a jezero Šoderica 3,5 km južno. 5 km sjeverozapadno je šuma Veliki Pažut u Hrvatskoj.

Od naselja u Mađarskoj, Šur je 4 km sjeveroistočno, Belezna je sjeverno-sjeveroistočno, Kerestur je sjeverozapadno, Fićehaz sjeverno-sjeverozapadno, Bikežda je sjeveroistočno, Zákányfalu je istočno, Zakon je jugoistočno.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u Čurgujskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 8854.

U Tiloš spada Sonjvara (mađ. Asszonyvár) koja je imala 24 stanovnika na popisu 2001. godine), a nalazi se zapadno od naselja Tiloša. Stanovnika Sonjvare u Zakonu nazivaju Sonjvarec. Tu su još naselja Bangóhegy, Földvárhegy te Legradska Gora (mađ. Szentmihályhegy). Legradska je Gora imala 178 stanovnika na popisu 2001. godine, a nalazi se zapadno od Tiloša i Sonjvare. Njenog stanovnika u Ždali nazivaju Gorčanec.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo se prvi put spominje početkom 1400-ih u obliku diploma EWR. Posjednici su se često mijeniali.

Blizu ušća rijeke Mure u Dravu hrvatski ban Nikola Zrinski dao je sagraditi 1661. godine utvrdu Novi Zrin. Dio se nalazi u današnjem Tilušu. Turci su ju za osvajanja razorili potkopom 1664. godine.

Položaj Novog Zrina na ušću Mure u Dravu - suvremeni prikaz iz 1664.

Ranih 1700-ih opisi za prostor Őr-a (Eör-a), spominje hrvatska rimokatolička sela. Trag toga su prezimena koja jasno ukazuju na njih (pr. Navracsics, Iváncsics, Kalinics, Spolarics).

1760. doseljavaju se Mađari. već su počele mađarski imigracije na selu. Tijekom tog razdoblja rabe se dva naziva za selo: Őr i Tilos. 1800-ih se rabe naizmjence.

Kultura[uredi VE | uredi]

Promet[uredi VE | uredi]

1,5 km južno od sela prolazi željeznička pruga Velika Kaniža-Pečuh. Željeznička postaja Tiluš nalazi se dalje od sela, 3 km sjeverozapadno, uz rijeku Dravu, podno Legradske Gore.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Tiloš ima 382 stanovnika (2001.). Skoro svi su Mađari. 5,27% su Romi.[4]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Števan Baler (mađ. Ballér István), slovenski evangelistički duhovnik, pjesnik pisac, kantor-učitelj iz Mađarske

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Bishof J. A. (2003.): A török idők utáni első plébánia a Mura és a Dráva összefolyásánál 1750-től
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Glasnik br. 14/2007. Sjevernohrvatske teme
    "...govori o Đikenišu (Gyékényes), Zakonu (Zákány), o Tilošu (Őrtilos)..."
  3. THE DETAILED GAZETTEER OF HUNGARY, 2012 Hungarian Central Statistical Office
  4. (eng.) 4.1.11 Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama - Šomođska županija

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]