Vidi kôd stranice Uzbekistan

{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Uzbekistan |
  izvorno_ime                 = O'zbekiston Respublikasi|
  ime_genitiv                 = Uzbekistana  |
  eng_ime                     = Uzbekistan |
  zastava                     = Flag of Uzbekistan.svg |
  grb                         = Emblem of Uzbekistan.svg|
  službeni_jezik              = [[uzbečki jezik|uzbečki]] |
  glavni_grad                 = [[Taškent]] |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Šavkat Mirzijajev]]|
  predsjednik_vlade_osoba     = [[ Abdulla Oripov]] |
  površina_poredak            = 55 |
  površina                    = 447.400 |
  vode                        = 4,9 |
  stanovništvo_poredak        = 42 |
  stanovništvo                = 27.307.134 |
  godina_popisa               = 2006 |
  gustoća_stanovništva        = 61 |
  neovisnost                  = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[1. rujna]] [[1991.]] |
  valuta                      = [[uzbekistanski som]] |
  stoti_dio_valute            = 100 tiyina |
  vremenska_zona              = +5 |
  himna                       = [[Nacionalna himna Republike Uzbekistan]] |
  internetski_nastavak        = .uz |
  pozivni_broj                = +998 |
  komentar                    =  |
  moto = 
}}
[[File:Tajiks of Uzbekistan.PNG|thumb|right|270px]]
'''Uzbekistan''', službeno '''Republika Uzbekistan''' je država u središnjoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na sjeveru i zapadu s [[Kazahstan]]om, na istoku s [[Kirgistan]]om i [[Tadžikistan]]om, na jugozapadu s [[Turkmenistan]]om te na jugu s [[Afganistan]]om. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

=== Zemljopis ===
Više od 4/5 teritorija čine slabo naseljene ravnice, dijelovi velike Turanske nizine: na krajnjem zapadu Uzbekistanu pripada dio Ustjurtske visoravni i južna polovica [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] (teško onečišćenog u doba Sovjetskog Saveza), a u središnjem dijelu nalazi se pustinja Kizilkum. Na istoku zemlje nalaze se planine, dijelovi [[Tien Šan]]a, te Gissara i Alaya, u čijim podnožjima živi većina stanovništva. Najviši vrh je Beštor, 4.300 m.

Zapadni dio države zauzima autonomna republika [[Karakalpačka]].

=== Povijest ===
Na području današnjeg Uzbekistana i okolnih zemalja postojale su u prvom tisućljeću prije Krista države Sogdiana i Baktrija koje su u doba Ahemenida dospjele pod vlast [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. U 8. stoljeću poslije Krista [[Arapi]] su donijeli [[Islam]], a u 13. st. zemlja je bila dio države [[Džingis-kan]]a. Uzbečka plemena, porijeklom turkijsko-mongolska, doselila su se na ovaj prostor u 15. i 16. stoljeću pod vlašću Abu'l-Hayr kana i njegovog unuka Muhameda Šajbanija čiji su nasljednici, dinastija Šajbanida, vladali do početka 17. stoljeća. Naslijedili su ih Aštarhanidi (Astrahanidi) pod čijom je vlašću snaga države opadala, pa je područje Uzbekistana tijekom 18. stoljeća podijeljeno na tri kanata: [[Hivski Kanat|Hivski]] (jugoistočno od Aralskog jezera), [[Buharski Kanat|Buharski]] i [[Kokandski Kanat|Kokandski]] (u Ferganskoj dolini).

U drugoj polovici 19. stoljeća kanate je zauzelo [[Rusko Carstvo]], a nakon oktobarske revolucije [[1917.]] Središnja Azija bila je poprište pobune anti-boljševičkih gerilaca ''Basmači'' koja je ugušena tek sredinom 20-ih. Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika proglašena je [[1924.]]

Nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti u zemlji su nastavili vladati vođe komunističke partije s kraja sovjetskog perioda, među kojima je i predsjednik Islam Karimov. Otvoreno suprotstavljanje vlastima se ne tolerira. U 1999. i 2004. u Uzbekistanu se dogodilo nekoliko terorističkih napada za koje vlasti okrivljuju radikalne islamiste.

=== Stanovništvo ===
Uzbekistan je najmnogoljudnija od bivših sovjetskih republika Središnje Azije. Većinu stanovništva čine [[Uzbeci]], turkijski narod čija je religija tradicionalno sunitski [[Islam]]. Broj [[Tadžici|Tadžika]], prve po veličini nacionalne manjine, je sporan, a iznosi od 5 do 30% stanovništva. U zemlji žive i [[Rusi]] (5,5%), te značajna [[Korejci|korejska]] zajednica, rezultat [[Staljin]]ovog prisilnog preseljenja u doba [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].

=== Gospodarstvo ===
Razvoj gospodarstva koče uplitanje države, restriktivni trgovinski propisi i nekonvertibilnost domaće valute udružena s visokom inflacijom. [[Poljoprivreda]] još uvijek dominira, a najvažnija grana je uzgoj [[pamuk]]a. Značajan je i izvoz [[zlato|zlata]] te [[zemni plin|zemnog plina]]. [[BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons      = Oʻzbekiston
|commonshr    = Uzbekistan
|commonscat   = Uzbekistan
|wječnik      = Uzbekistan
}}

{{Azija}}
{{OIK}}
{{znd}}

[[Kategorija:Uzbekistan| ]]