Vidi kôd stranice Varšavski ugovor

[[Datoteka:Warsaw Pact Logo.svg|mini|250px|desno|Logo Varšavskog pakta]]
[[Datoteka:Location Warsaw Pakt.svg|mini|400px|desno|Članice Varšavskog pakta.]]

'''Varšavski pakt''' (ponekad nazivan i '''Varšavski ugovor'''; službeni naziv je bio ''Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći'') bio je [[vojni savez]] država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje [[NATO|Sjevernoatlantskog pakta]] na Zapadu godine [[1949.]] Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i njeno primanje u NATO preko ratifikacije [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|pariških sporazuma]].  Varšavski ugovor je sastavio [[Nikita Hruščov]] godine [[1955.]] te je bio potpisan u [[Predsjednička palača u Varšavi|Predsjedničkoj palači u Varšavi]] (odatle naziv) [[14. svibnja]] [[1955.]]

== Članice ==
*{{Z+X|SSSR}}
*[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|23px|border]] [[Albanija]] (naknadno istupila iz ideoloških razloga)
*[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|23px|border]] [[Rumunjska]]
*[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|23px|border]] [[Bugarska]]
*{{Z+X|DRNJ}}
*[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|23px|border]] [[Mađarska]]
*{{Z+X|POLJ}}
*{{Z+X|ČSSR}}

Sve [[komunistička država|komunističke države]] [[Europa|Europe]] su bile potpisnice, osim [[SFRJ]]. Članice pakta su se obvezale da će jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta.  Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosne poštovanju suvereniteta i nezavisnosti članica.  Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunističke pobune]] godine [[1956.]] 

Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine [[1961.]] zbog [[Sovjetsko-kineski raskol|sovjetsko-kineskog raskola]], tijekom koga je staljinistički režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] podržao [[Kina|Kinu]].  Iz Pakta je formalno izašla godine [[1968.]]

Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku godine 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg [[Praško proljeće|reformskog pokreta]]. U toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe.  Rumunjska, iako članica Pakta, u tome je odbila sudjelovati.  Opravdanje za invaziju je poznato kao [[Brežnjevljeva doktrina]], odnosno teorija ograničenog suvereniteta, prema kojoj je SSSR sebi priskrbio pravo intervencije u slučajevima da neka od članica pokuša skrenuti sa "socijalističkog" puta.

Varšavski pakt nakon toga formalno nije sudjelovao u nijednom oružanom sukobu, iako su neke od država-članica imale manje kontingente savjetnike među sovjetskim trupama tijekom [[Sovjetsko-afganistanski rat|rata u Afganistanu]].

U prosincu [[1988.]] je sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, ako to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu dana kasnije.  [[24. rujna]] [[1990.]] je vlada tadašnje Istočne Njemačke potpisala sporazum sa [[SSSR]]-om kojim njeno članstvo u Varšavskom paktu prestaje ujedinjenjem Njemačke, koje se dogodilo [[3. listopada]].

Nakon toga su istim primjerom krenule i druge istočnoeuropske države, u kojima su na vlast došle antikomunističke i antisovjetske vlade. U siječnju 1991. su [[Čehoslovačka]], [[Poljska]] i [[Mađarska]] objavila da će Pakt napustiti [[1. srpnja]] [[1991.]] godine, a u veljači je isto objavila i [[Bugarska]].  Pakt je tog dana formalno prestao postojati.

{{Mrva-pov}}
{{Češka}}
{{Slovačka}}
{{Poljska}}
{{Rusija}}
{{Ukrajina}}

[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Varšava]]
[[Kategorija:Međunarodni ugovori]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]