Vladimir Šterk

Vladimir Šterk: Stambeno poslovna uglovnica Rosinger - Jungwirth, Draškovićeva 30, Zagreb. 1930. – 1931.

Vladimir Šterk (Zagreb, 5. siječnja 1891. – Zagreb, 6. ožujka 1941.) hrvatski arhitekt.

Životopis

Rođen je u židovskoj obitelji, od oca Vjekoslava-Aloisa i majke Line, rođene Jellinek. Završio je pučku školu, a zatim maturirao u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Pohađao je Češku visoku tehničku školu, nakon završetka Prvoga svjetskog rata Češke visoke tehničke nauke (ČVUT) u Pragu u razdoblju od 1911. – 1918. godine, gdje je diplomirao 19. ožujka 1921. godine. Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu i bio zarobljen u Rusiji, gdje je proučavao rusku drvenu vernakularnu arhitekturu.

Nakon diplome bio je zaposlen u od 25. ožujka do 30. svibnja 1921. godine u Tehničkoj poslovnici Građevinskog poduzeća "Špiller, Juzbašić i Šurina", a od 1. lipnja 1921. godine do sredine 1923. godine u Poslovnici Ignjat Fischer. Prema biografiji u katalogu izložbe "Arhitektura u Hrvatskoj 1888. – 1938." bio je zaposlen u Gradskom građevnom uredu u Zagrebu. Prema nekrologu bio je jedan od prvih asistenata na Tehničkoj visokoj školi, kasnije Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1922. godine bio je član osnivačkog odbora društva "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". 22. ožujka 1922. godine položio je praktični ispit za arhitekta. Od 11. veljače 1925. bio je ovlašten za obavljanje javne prakse iz arhitektonske struke na cijelom području Kraljevine SHS, a 17. svibnja 1925. godine položio je propisanu prisegu kao ovlašteni civilni inženjer. Od 1923. godine bio je samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu. 1929. godine projektirao je dio unutarnjeg uređenja jugoslavenskog paviljona u Barceloni, kojega je projektirao arhitekt Dragiša Brašovan. Projektirao je i izveo mnogo vila, stambenih kuća i drugih zgrada u Zagrebu, zagrebačkoj okolici, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima.

1931. godine sudjelovao je na I. izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu, 1932. godine na izložbi Kluba arhitekata sekcije UJIA u Zagrebu, a 1938. godine na izložbi "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" u Zagrebu, gdje je i umro 6. ožujka 1941. godine, ostavivši udovicu Aleksandrinu rođ. Favalle, te sinove Veljka i Vojka, koji su nastavili živjeti u Zagrebu do 1949. godine, kada su iselili u Izrael.

Kronološki popis značajnih izvedenih zgrada

• Poslovna zgrada Slavonija d.d., Savska cesta 23, Zagreb. 1923. (navod arhitekta Stjepana Planića)
• Ugrađena stambena najamna zgrada Omega d.d. za gradnju kuća, Ulica Kralja Zvonimira 3, Zagreb. 1923. – 1924.
• Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Präger, Gundulićeva 3, Zagreb. 1926. – 1927.
• Samostojeća stambena zgrada Schönbaum, Tuškanac 25, Zagreb. 1926.
• Ugrađena uglovna stambena trgovačka i poslovna najamna zgrada Gross, Britanski trg 12, Zagreb. 1927. – 1928.
• Samostojeća stambena zgrada Bogdanović, Tuškanac 90, Zagreb, 1927. – 1929.
• Ugrađena uglovna najamna zgrada Draganec, Trg Kralja Petra Krešimira IV. 17, Zagreb. 1927. – 1928.
• Pregradnja ugrađene stambene najamne zgrade u ugrađenu stambenu i trgovačku najamnu zgradu Jureša, Prilaz Gjure Deželića 43, Zagreb. 1928. – 1931.
• Samostojeća stambena zgrada Bedeković - Schindler, Grškovićeva 15, Zagreb. 1928. – 1930.
• Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Ebenspanger, Ilica 15, Zagreb. 1929. – 1930.
• Ugrađena uglovna stambena i trgovačka najamna zgrada Eisenstädter, Prilaz Gjure Deželića 85, Zagreb. 1930. – 1931.
• Samostojeća stambena zgrada Mosinger, Pantovčak 112, Zagreb. 1930. – 1931.
• Stambeno poslovna uglovnica Rosinger - Jungwirth, Draškovićeva 30, Zagreb. 1930. – 1931.
• Ugrađena stambena poslovna i trgovačka najamna zgrada Eisenstädter, Ilica 186. 1930. – 1931.
• Sklop ugrađenih stambenih i poslovnih javnih zgrada Hrvatskog Radiše, danas MORH, Ulica Kralja Zvonimira 12, Zagreb. 1931. – 1934.
• Samostojeća stambena zgrada Radan, Jabukovac 39, Zagreb. 1931. – 1932.
• Pregradnja pročelja ugrađene stambene i trgovačke zgrade Mažić, Radićeva 29, Zagreb. 1934.
• Ugrađena upravna i stambena javna zgrada Javne Burze Rada, suautor arhitekt Jovan Korka, Ulica Kralja Zvonimira 15, Zagreb. 1935. – 1937.
• Planinarski dom Runolist, Sljeme, Zagreb. 1935. – 1936.
• Ugrađena stambena najamna zgrada Pick, Dežmanova 8, Zagreb. 1935. – 1936.
• Ugrađena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada Radničke Komore u Zagrebu, suautor arhitekt Jovan Korka, Trg Kralja Petra Krešimira IV. 2, Zagreb. 1935. – 1938.
• Samostojeća stambena zgrada Fürst, Babonićeva 35, Zagreb. 1936. – 1937.
• Poluugrađena stambena zgrada Kranjčec, Gajdekova 16, Zagreb. 1936. – 1937.
• Ugrađena stambena najamna zgrada Medved, Arnoldova 4, Zagreb. 1937.
• Samostojeća stambena zgrada Neumann, Pantovčak 103A, Zagreb. 1939.
• Ugrađena stambena i trgovačka najamna zgrada Pećina, Kukuljevićeva 6, Zagreb. 1940. – 1941.

Literatura

• "Pola vijeka hrvatske umjetnosti" (katalog izložbe, Zagreb, 1938.),
• Vladimir Potočnjak: "Arhitektura u Hrvatskoj 1888. – 1938." (Građevinski vjesnik, br. 4 -5, Zagreb, 1939.),
• Stjepan Planić: "Pedeset godina arhitekture u Hrvatskoj" (Časopis Književnik, br. 2, Zagreb, 1939.),
• Željka Čorak: "U funkciji znaka" (NZMH, Zagreb, 1981.),
• Tomislav Premerl: "Hrvatska moderna arhitektura između dva rata" (NZMH, 1989.),
• Darko Kahle: "Zagrebačka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine" (Prostor, 12[2004] 1[27], 2004.)
• Vanja Žanko i Silvija Limani: "Mladost i starost zagrebačkih vila" (katalog izložbe, Modulor, Zagreb, 2005.),
• Darko Kahle: "Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941." (Prostor, 16[2008] 2[36], 2008.), sa životopisom, bibliografijom, katalogom projekata i izvedenih zgrada.