Šalmanasar I.
| Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
| Šalmanasar I. | |
 Šalmanasar I. baca prašinu | |
| Titula | kralj Asirije |
|---|---|
| Prethodnik | Adad-nirari I. |
| Nasljednik | Tukulti-Ninurta I. |
| Djeca | Tukulti-Ninurta I. |
| Roditelji | Adad-nirari I. |
| Portal o životopisima | |
Šalmanasar I. (akadski: Šulmanu-ašaridu; hrvatski se još naziva i Salmanasar I.) bio je asirski kralj od 1263. do 1233. pr. Kr.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Šalmanasar je bio sin Adad-nirarija I., te je svoga oca naslijedio na kraljevskom prijestolju. Poveo je više vojnih pohoda protiv Aramejaca u sjevernoj Mezopotamiji, pripojio dio Cilicije u Asirskom Carstvu i utemeljio asirske kolonije u Kapadociji u Maloj Aziji.
Prema kraljevskim ljetopisima otkrivenim u Ašuru, u prvoj je godini svoje vladavine osvojio osam zemalja na sjeverozapadu, te uništio utvrdu, imenom Arinu, čiji je prah donio u Ašur. U drugoj godini vladavine pobijedio je Šatuaru, kralja Hanilgalbata, te njegove saveznike, među kojima su bili i moćni Hetiti. Ostatke kraljevstva Mitani uključio je u Asirsko Carstvo, a u svojim se natpisima hvali kako je na jedno oko oslijepio barem 14 400 Mitanijaca koje je odveo u zarobljeništvo.
U Hanigalbatu imenovao je jednog od članova svoje kraljevske obitelji upraviteljem (akadski: šukalu rabiu), te više upravitelja u gornjoj Mezopotaimiji, posebice u dolini Kabur.
Izgradio je palače u Ašuru i Ninivi, te obnovio hram u Ašuru. Utemeljio je i grad Nimrod.
Na kraljevskom prijestolju naslijedio ga je sin Tukulti-Ninurta I.
Obitelj[uredi | uredi kôd]
| Enlil-nirari | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Arik-den-ili | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Adad-nirari I. | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Šalmanasar I. | |||||||||||||||||||||||||||||||