Île aux Cochons

Koordinate: 46°06′09″S 50°13′54″E / 46.10250°S 50.23167°E / -46.10250; 50.23167
Izvor: Wikipedija
Île aux Cochons
Otok
Satelitska snimka (NASA - Landsat)

Zemljovid otoka

Položaj otočja Crozet
Položaj
Koordinate46°06′09″S 50°13′54″E / 46.10250°S 50.23167°E / -46.10250; 50.23167
SmještajJužni Indijski ocean
Država Francuska
OtočjeCrozet
Fizikalne osobine
Površina67 km2
Najviši vrhMont Richard-Foy 770 m m
Stanovništvo
Broj stanovnikanenaseljen
Île aux Cochons na zemljovidu otočja Crozet
Île aux Cochons
Île aux Cochons
Île aux Cochons na zemljovidu otočja Crozet
Zemljovid

Île aux Cochons ili Otok svinja je nenaseljeni otok u subantarktičkom otočju Crozet. Sa površinom od 67 km2 to je treći najveći otok u skupini. Administrativno je dio francuskih južnih i antarktičkih zemalja.

Opis[uredi | uredi kôd]

Île aux Cochons fotografirano s jezera Loch Etive između 1885. i 1911.
Île aux Cochons fotografirano s jezera Loch Etive između 1885. i 1911.

Île aux Cochons je najzapadniji otok arhipelaga, smješten oko 30 km sjeverozapadno od Île des Pingouins i 15 km jugozapadno od Îlots des Apôtres. To je erodirana vulkanska kupola, razbacana neaktivnim kraterima i obala koja se dijelom sastoji od niskih litica. Uvedene vrste uključuju mačke, kunići i miševe. Uvedene svinje po kojima je otok dobio ime su iskorijenjene. Ne postoji ljudska infrastruktura, a posjeti istraživača su rijetki.[1]

Važno područje za ptice[uredi | uredi kôd]

BirdLife International označio je otok kao važno područje za ptice (IBA) kao mjesto za razmnožavanje morskih ptica, a posebno zbog velike populacije pingvina. Tu je bila najveća svjetska kolonija kraljevskih pingvina, s oko pola milijuna parova koji su se gnijezdili 1980-ih, ali do 2018. to je palo na 60 000 parova, iz još neobjašnjenih razloga.[2]

Postoji i znatan broj žutonogih pingvina, zlatnouhih pingvina (Eudyptes chrysolophus) i krunatih pingvina (Eudyptes moseleyi). Također ima najveću koloniju albatrosa lutalica (Diomedea exulans) u Indijskom oceanu, s oko 1200 parova, kao i četiri milijuna parova širokorepih zovoja i milijun parova zdepastih burnica (Pelecanoides georgicus). Kerguelenske patke (Anas eatoni) su također prisutne. Postoje velike populacije tuljana Mirounga leonina, Arctocephalus gazella i Arctocephalus tropicalis.[1]

Opadanje populacije pingvina[uredi | uredi kôd]

U izvješću iz 2018. u časopisu Antarctic Science, istraživači su procijenili da se populacija kraljevskih pingvina na otoku smanjila s 500.000 parova koji se razmnožavaju na samo 60.000. Sa zadnjim prebrojavanjem populacije pingvina 1982. godine, najnovije pokazuje smanjenje populacije kolonije od 88%.[2] Istraživači još uvijek nisu sigurni u uzrok, ali su sugerirali klimatske promjene, bolesti ili nedostatak resursa. Istraživačka ekspedicija na otok planirana je za kasnu jesen 2019.[3][4]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b BirdLife International. (2012). Important Bird Areas factsheet: Île aux Cochons. Downloaded from http://www.birdlife.org on 2012-01-09.
  2. a b Weimerskirch, Henri; Bouard, Fabrice Le; Ryan, Peter G.; Bost, C. A. Kolovoz 2018. Massive decline of the world's largest king penguin colony at Ile aux Cochons, Crozet. Antarctic Science (engleski). 30 (4): 236–242. Bibcode:2018AntSc..30..236W. doi:10.1017/S0954102018000226. ISSN 0954-1020
  3. Weintraub, Karen. 31. srpnja 2018. Largest King Penguin Colony in the World Drops by 90%. The New York Times
  4. Why did nearly a million king penguins vanish without a trace?

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Île aux Cochons