Abercije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Abercije
Spomendan 22. listopada

Abercije (lat. Abercius, grč. Aberkios), svetac, koji se slavi 22. listopada.

Životopis[uredi VE | uredi]

Prema predaji bio je hieropolski biskup u Maloj Aziji kod Sinode. Živio je za cara Marka Aurelija. Njegov je život opisan u grobnom natpisu, što ga je sam Abercije dao uklesati prije svoje smrti.

Arheolog William Ramsay otkrio je 1883. godine dva odlomka izvornog nadgrobnog spomenika. Sultan Abdul Hamid pokloni papi Leonu XIII. veći komad natpisa, a Ramsay mu je ustupio manji komad, te se oba glavna odlomka nalaze sada u lateranskom muzeju. Već 1881. godine otkrio je Ramsay kod Sinode drugi grobni natpis nekoga kršćanina Aleksandra. Na tom se nadgrobnom spomeniku nalaze tri prva i tri posljednja stiha Abercijeva natpisa uz promjenu imena i uz datum 216. godine. Svakako je Abercijev spomenik stariji. Točan prijevod ovoga grčkoga natpisa glasi:

Wikicitati

„»Kao građanin izabranoga grada podigao sam ovo za svog života, da za vremena nađem počivalište za tijelo. Moje je ime Abercije, učenik sam svetoga Pastira, koji pase stada ovaca na brdima i u ravnicama, koji ima velike oči. što prodiru sve. Ovaj me je uputio ... u pouzdano znanje. U Rim me je poslao, da promatram kraljevstvo i da vidim kraljicu u zlatnoj odjeći sa zlatnom obućom. Tu sam također vidio puk sa sjajnim pečatom. I sirsku sam ravnicu vidio i sve gradove, pa i Nisibis, pošto sam prešao Eufrat. Svuda sam stekao istomišljenike, jer sam imao Pavla za pratioca. Svuda me je vodila vjera, i svagdje mi je ponudila za jelo ribu iz vrela, golemu, čistu, koju je čista Djevica obujmila. I tu je ribu davala prijateljima za sveudilj-nu gozbu uz izvrsno pomiješano vino s kruhom. Ja, Aber-cije, naložio sam, da se ovo u mojoj nazočnosti napiše, kad sam već 72 godine proživio. Tko ovo razumije, svaki vjerski drug neka se moli za Abercija.

Ali neka nitko ne položi drugoga u moj grob. Ako se ipak drzne to učiniti, neka rimskoj blagajni plati 2000 zlatnika i mom milom zavičaju Hieropolu 1500 zlatnika.«“
()

Autentičnost ovog spomenika i kršćansko-euharistijski sadržaj i značaj grobnog natpisa danas je već gotovo svuda priznat.

Izvori[uredi VE | uredi]

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.