Abid

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Neobični hijeroglifi u hramu Setija I. Suvremena objašnjenja kažu da simboli slučajno nalikuju na moderne strojeve ili da su takvi zbog erozije.

Abid (ili Abidos) moderno je ime za drevni egipatski grad. Drevni Egipćani zvali su ga Abdžu - "brdo simbola relikvije". Ovdje je kraljevska nekropola Umm el-Qa'ab. Danas je grad najpoznatiji po hramu Setija I.

Grčki geografi nazvali su drevni Abdžu Άβυδος, Abydos, jer su uvidjeli sličnost imena s imenom grada Abydosa na Helespontu.

Faraoni 1. dinastije pokopani su u Abidu, uključujući Narmera - onog koji je ujedinio Egipat. U Abidu je poštovan mračni bog Kenti-Amentiu, čije se ime javlja na stelama Dena i Kaaa. Pepi I. sagradio je kapelu koja je postala veliki hram boga Ozirisa. Abid je postao središte kulta Ozirisa i njegove sestre-žene Izide.

Veliki je hram sagradio Tutmozis III. Grob faraona Džera smatrao se grobnicom Ozirisovom. Zato su mnogi išli na hodočašća u Abid. Bogataši su ponosno objavljivali da su posjetili Abid, sveto mjesto povezano s Ozirisovim pogrebom.

U hramu Setija postoje neobični hijeroglifi za koje neki smatraju da imaju veze s izvanzemaljcima, jer navodno prikazuju helikopter, podmornicu, NLO.

Između otprilike 1650. i 1630. godine p.n.e. u Abidu je vladala posebna dinastija faraona, suvremenik XV. i XVI. dinastije. Dala je četiri vladara: Wepwawetemsafa, Pantjenya, Snaaiba i Senebkaya. Postojanje abidske dinastije definitivno je potvrđeno otkrićem Senebkayove grobnice 15. siječnja 2014. godine.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.index.hr, "U Egiptu otkriven grob nepoznatog faraona", objavljeno 15. siječnja 2014., pristupljeno 18. siječnja 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Abid