Biloxi Indijanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Biloxi (Baluxa, Beluxi, Bilocchi, Bolixe, Paluxy).- Maleno pleme Siouan Indijanaca nekada naseljeno u južnom Mississippiju, danas gotovo izumrlo. Za Biloxije se vjerovalo da su pripadali porodici Muskhogean sve dok preživjele članove Gatschet nije 1886 godine posjetio u južnoj Louisiani, i otkrio mnoge riječi koje ukazuju da su Siouanske. Za najbliže srodnike ovih Indijanaca, prema Dorseyu, su Dhegiha, grupa plemena kojima pripadaju Osage, Kansa, Ponca, Quapaw i Omaha. Danas se smatra da su najsrodniji plemenu Mosopelea, poznatima i pod imenima Ofo ili Ofogoula. Prvi zapisi o njima potječu od Ibervillea, koji ih 1699. nalazi kod zaljeva Biloxi Bay, zajedno u društvu sa plemenima Pascagoula i Moctobi. Sva tri plemena zajedno tada su imala 20 koliba.

Biloxe kroz njihovu povijest nalazimo na raznim lokacijama. U Louisianu odlaze 1764, i nakon mnogo lutanja u ranom 19. stoljeću (prije 1825), prodaju svoju zemlju i odlaze na Biloxi Bayou u Teksas. Neki se kasnije vrate u Louisianu, gdje još njihovi potomci žive kod Lecompte u župi Rapides. Drugi su 1886. otišli u Oklahomu gdje su ušli u sastav plemena Choctaw. Rana populacija iznosila je oko 500 (1699). Popisom iz 1908 bilo ih je 7; procjenom iz 2000 ima ih oko 50 u Louisiani.

Govorno područje jezika plemena Biloxi

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Biloxi dolazi možda od njihovog vlastitog naziva za sebe, Taneks anya, "first people," od čega su rani Francuzi napravili izraze Ananis, Anaxis i Annocchy. Indijanci Muskogee zvali su ih Polu'ksalgi.

Etnografija[uredi VE | uredi]

Biloxi nikada nisu bili veliko pleme, oko 500 duša, koji su živjeli blizu današnjeg Biloxija. Njihove nastambe bili su šatori. Oruđe su izrađivali od drveta i kamena. Društvo je bilo matrilinearno. Danas su u Louisiani udruženi sa nesrodnim plemenom Tunica, narodom iz nekadašnje provincije Quizquiz, na rezervatu blizu Marksvillea. U Marksvilleu se nalazi plemenski muzej.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Jean Louis Berlandier, Indians of Texas in 1830, ed. John C. Ewers and trans. Patricia Reading Leclerq (Washington:: Smithsonian, 1969).
  • James O. Dorsey and John R. Swanton, A Dictionary of the Biloxi and Ofo Languages (Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology, 1912).
  • Dianna Everett, The Texas Cherokees: A People between Two Fires, 1819-1840 (Norman: University of Oklahoma Press, 1990).
  • M. R. Haas, "The Last Words of Biloxi," International Journal of American Linguistics 23 (1968).
  • Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959).
  • Anna Muckleroy, "The Indian Policy of the Republic of Texas," Southwestern Historical Quarterly 25-26 (April 1922-January 1923).
  • Joseph Milton Nance, After San Jacinto: The Texas-Mexican Frontier, 1836-1841 (Austin: University of Texas Press, 1963).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]