Gornji Brgat
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Župa dubrovačka |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Zemljopisne koordinate | 42°38′38″N 18°09′29″E / 42.644°N 18.158°EKoordinate: 42°38′38″N 18°09′29″E / 42.644°N 18.158°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 191 |
| Pošta | 20207 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
|
|
|
|
|
|
Gornji Brgat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Župa dubrovačka.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj
Gornji Brgat se nalazi na raskrižju cesta Dubrovnik-Mokošica-Trebinje, 5 km sjeveroistočno od Dubrovnika, na odvojku ceste koja od Jadranske turističke ceste povezuje Dubrovnik sa Trebinjem i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. 1 km sjeveroistočno od mjesta Gornji Brgat nalazi se istoimeni granični prijelaz.
Povijest
U rujnu 1991. godine Gornji Brgat je bio prvo mjesto u bližoj okolici Dubrovnika na koje je Jugoslavenska narodna armija u sprezi sa četnicima iz Trebinja i mjesta Ivanica izvršila napad. Gornji Brgat je postao jako važno uporište Hrvatske vojske koje je sve do 24. listopada 1991. godine uspješno odoljevalo dvadesetorostruko brojnijem i moćnijem neprijatelju.
Sveta Ana na Brgatu (nova crkva svete Ane na Brgatu, na slici) se počela gradit 1912. a posvetio ju je 26. travnja 1914. dubrovački biskup Josip Marcelić. Stara crkva svete Ane (u pozadini s desne strane na slici) spominje se prvi put 1366. kao crkva sv. Petke a pripada u krug onih župskih crkava najstarijim u tom kraju pošto je Dubrovačka republika učvrstila svoje granice prema istočnim državama u XIV st.(intorno dei e di sancta Petcha).
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Gornjem Brgatu živi 191 stanovnik. Stanovnici su uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[1]
Kretanje broja stanovnika
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Izvori
Šport
|
|||||||